Regija, kao dio države, i regionalni razvoj nisu u najužem fokusu teorije međunarodne razmjene. Razloga je više, kako teorijskih i metodoloških, tako i sasvim praktičnih, uključivo i nepostojanje adekvatne statistike, posebno one potrebne za izgradnju hrvatskih regionalnih bilanci. U tom smislu, nekoliko je ciljeva ovog rada. Nakon uvoda u kojem se ukazuje na ograničenja vođenja pojedinih regionalnih ekonomskih politika, slijedi poglavlje u kojem se definira sadržaj “idealne” regionalne platne bilance. Na putu od “idealnog” do “objektivnog” sadržaja regionalnih platnih bilanci, dakle onog uvjetovanog raspoloživim podatcima, moralo se razriješiti brojne metodološke probleme, i ustrojiti odgovarajuću statistiku. U nastavku, analiza platnih bilanci otkriva cijelu skalu devizno pozitivnih i negativnih regija. Iako su kvantiteti pojedinih bilanci i stavki sami za sebe zanimljivi, važna je spoznaja da različite regionalne izloženosti monetarnoj politici moguće zahtijevaju selektivni pristup ekonomske politike. Na kraju, koristeći regionalne platne bilance, analiziran je utjecaj deprecijacije kune na bruto domaći proizvod regija. Ustanovljeno je da bi se u pretpostavljenoj deprecijaciji, ako su devizne transakcije u odnosu na ostale ekonomske agregate tretirane ceteris paribus, dogodili značajni regionalni “dobici” i “gubici”, koji bi vodili sve većoj razvojnoj nejednakosti na prostoru Hrvatske.