U ovom radu sistematizirane su dosadašnje spoznaje o obradivosti materijala i utjecaji različitih parametara obrade, s posebnim naglaskom na brzinu rezanja, na glavnu silu rezanja kod procesa tokarenja. Sve to vršilo se u svrhu utvrđivanja najpovoljnijeg matematičkog modela za utvrđivanje obradivosti materijala. U drugom poglavlju objašnjena je, na temelju dosadašnjih spoznaja, definicija obradivosti materijala. Također su objašnjeni kriteriji, metode i funkcije obradivosti kao i matematički modeli za opisivanje obradivosti. U trećem poglavlju opisuju se pojave u zoni rezanja, princip nastajanja, oblik i vrste odvojenih čestica. Poseban naglasak, u ovom poglavlju, dat je na sile rezanja kod procesa tokarenja. Radi boljeg objašnjenja sila koje se javljaju prilikom ovog procesa prikazani su i objašnjeni postupci kosog i ortogonalnog rezanja. Također su objašnjeni svi utjecajni faktori na sile rezanja. U zadnjem poglavlju prikazana su eksperimentalna istraživanja. Koristeći opremu raspoloživu u Laboratoriju za alatne strojeve izvršena su eksperimentalna istraživanja obradivosti na legiranom čeliku za poboljšavanje 34CrNiMo6 (č5431). Ispitivanja su vršena na tokarskom obradnom centru Trens SBL – 500. Pošto se kao funkcija za utvrđivanje obradivosti koristila glavna sila rezanja mjerenja su izvršena pomoću trokomponentnom mjerača sila švicarskog proizvođaća Kistler-a. Nakon izvršenih mjerenja glavne sile rezanja u ovisnosti o parametrima obrade (brzine rezanja, posmaka i dubine obrade) napravljena je statistička obrada pomoću koje je dobiven matematički model kojim se opisuje djelovanje ulaznih veličina (parametara obrade) na glavnu silu rezanja. Na kraju se izvela međusobna usporedba dobivenih rezulata pomoću matematičkog modela drugog stupnja i eksponencijalnog matematičkog modela. Dobiveni rezultati oba dva modela prikazani su tabelarno i grafički.