Opojne droge predstavljaju društveno kompleksan problem koji ne poznaje granice, zanemaruje etničku pripadnost i društveno-ekonomski status te se infiltrira se u društvo na načine koji su štetni društvenoj zajednici. Kaznena djela poput provala, krađa i razbojništva često su nusprodukt ponašanja pod utjecajem ili zbog ovisnosti o opojnim drogama. Progres ilegalne trgovine drogom i njezine potrošnje u bogatim i siromašnim dijelovima svijeta vrlo je zabrinjavajući. Organizirani kriminal na Zapadnom Balkanu do sada je općenito prepoznat kao glavna prijetnja stabilnosti u regiji, dok u Europi ne postoji sveobuhvatna strategija za rješavanje problem, kako na lokalnoj, tako ni na razini Europske Unije. Mreže za krijumčarenje opojne droge neprestano se mijenjaju i njihove metode predstavljaju izazov na zakonodavne aktivnosti i aktivnosti provođenja zakona. U cilju suzbijanja trgovine drogom, razne međunarodne organizacije uspostavile su sustav nadzora, praćenja, suzbijanja i iskorjenjivanja zloupotrebe droga, te su doneseni različiti dokumenti koji imaju za cilj pomoći zemljama u borbi protiv ovog fenomena. Da bi borba protiv zloupotrebe droge na nacionalnoj i međunarodnoj razini bila učinkovita, ona mora proizaći iz jasnog zakonodavstva, njegovog provođenja, mora biti konkretizirana ostvarivim programima i jasnim, živim mjerama na nacionalnom i međunarodnom planu. Bosna i Hercegovina usvojila je dvije državne strategije nadzora nad opojnim drogama, sprječavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u periodu od 2009. do 2013. i još uvijek aktualnu od 2018. godine do 2023. godine. Te su strategije osnova provođenja mjera koje bi vodile prema smanjeni ponude i potražnje droga na prostorima Bosne i Hercegovine.