| Naslov | Psihološka prilagodba na očinstvo |
| Naslov (engleski) | Psychological adjustment to fatherthood |
| Autor | Josipa Ančić |
| Mentor | Sandra Nakić Radoš (mentor) |
| Član povjerenstva | Tihana Brkljačić (predsjednik povjerenstva) |
| Član povjerenstva | Krunoslav Matešić (član povjerenstva) |
| Član povjerenstva | Sandra Nakić Radoš (član povjerenstva) |
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj | Hrvatsko katoličko sveučilište
(Odjel za psihologiju)
Zagreb |
| Datum i država obrane | 2018-09-21, Hrvatska |
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana | DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Klinička i zdravstvena psihologija |
| Sažetak | Cilj istraživanja bio je istražiti čimbenike koji su povezani sa psihološkom prilagodbom muškaraca na očinstvo te utvrditi smjer njihova djelovanja. Točnije, cilj je bio ispitati učestalost i prediktore anksioznosti i depresivnosti kod očeva. U istraživanju je sudjelovalo 145 očeva koji su imali dijete u dobi od 6 tjedana do godine dana. Sudionici su bili regrutirani preko Interneta na društvenim mrežama i metodom snježne grude. Ispunili su on line upitnik koji se sastojao od: Kraće verzije skale depresije, anksioznosti i stresa, Edinburškog upitnika poslijeporođajne depresivnosti, Ljestvice novorođenačkog temperamenta, Upitnika percepcije kvalitete bračnog odnosa, Skale sukoba radne i obiteljske uloge i Upitnika općih podataka. Rezultati su pokazali da 9% očeva ima simptome umjerene do teške anksioznosti, dok ih 5,5% do 9,7% pokazuje izražene simptome depresivnosti. Prediktori psihološke prilagodbe očeva svrstani su u 3 kategorije: 1) mentalno zdravlje (anksioznost, stres i depresivnost), 2) individualne karakteristike djeteta (temperament) i 3) kontekstualne čimbenike (percipirana depresivnost partnerice, kvaliteta bračnog odnosa i sukob radne i obiteljske uloge). U svrhu prognoziranja anksioznosti i depresivnosti nakon rođenja djeteta napravljene su dvije hijerarhijske regresijske analize. Rezultati prve analize upućuju na značajan doprinos prediktora stresa kriteriju anksioznosti, što znači da viša razina stresa pozitivno pridonosi razvoju simptoma anksioznosti. Sveukupno je objašnjeno 41% varijance anksioznosti. Nadalje, u drugoj hijerarhijskoj regresiji pokazalo se da su viša razina simptoma anksioznosti, percipirani težak temperament djeteta i niska kvaliteta odnosa među roditeljima značajni pozitivni prediktori depresivnosti te je sveukupno objašnjeno 66% varijance. Potrebno je oformiti programe koji bi pružali informacije i potporu očevima kako bi se poboljšalo mentalno zdravlje te ih na taj način osnažili za novu ulogu u životu. |
| Sažetak (engleski) | The aim of this research was to examine factors related to psychological adjustment of fathers and to determine direction of their effects. More specifically, the aim was to investigate frequency and predictors of anxiety and depressive symptoms among fathers. The study included 145 fathers whose child was 6 weeks to one-year-old. Participants were recruited advertising over the Internet on social networks and by snowball method. They completed on line questionnaire consisted of: Depression Anxiety and Stress Scale, Edinburgh Postnatal Depression Scale, Newborn Temperament Scale, Perceived Quality of Marital Relationship Questionnaire, Family-Work Conflict Scale and General Data Questionnaire. The results showed that 6.9% of fathers had moderate to severe anxiety symptoms, while 5.5% to 9.7% shows serious symptoms of depression. Predictors of psychological adjustment of fathers were classified into three categories: 1) parental mental health (anxiety, stress, and depression), 2) individual characteristics of a child (temperament) and 3) contextual factors (perceived partner's depression, quality of marriage relationship and role conflict work - family). In order to predict parental anxiety and depression two hierarchical regression analyzes were made. The results of the first analyze suggest a significant contribution of stress to anxiety with 41% variance of anxiety explained, which means that the higer levels of stress predict higher levels of symptoms od anxiety. Furthermore, in the second hierarchical regression it was shown that higher levels of anxiety symptoms, percieved difficult temperament of a child and low quality of couple’s relationship were significant predictors of higher levels of depression with 66% variance explained. It is necessary to create programs that would provide information and support to fathers in order to improve mental helath and thus strengthen their new role in life. |
| Ključne riječi |
|
| Ključne riječi (engleski) |
|
| Jezik | hrvatski |
| URN:NBN | urn:nbn:hr:224:515679 |
| Studijski program | Naziv: Psihologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.) |
| Vrsta resursa | Tekst |
| Način izrade datoteke | Izvorno digitalna |
| Prava pristupa | Pristup korisnicima matične ustanove |
| Uvjeti korištenja |  |
| Datum i vrijeme pohrane | 2018-11-21 13:10:03 |
