| Naslov | Prediktori depresivnosti u trudnoći |
| Naslov (engleski) | Predictors of depression symptoms during pregnancy |
| Autor | Maja Žutić |
| Mentor | Sandra Nakić Radoš (mentor) |
| Član povjerenstva | Anamarija Bogović Dijaković (predsjednik povjerenstva) |
| Član povjerenstva | Ljiljana Pačić Turk (član povjerenstva) |
| Član povjerenstva | Sandra Nakić Radoš (član povjerenstva) |
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj | Hrvatsko katoličko sveučilište
(Odjel za psihologiju)
Zagreb |
| Datum i država obrane | 2018-09-18, Hrvatska |
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana | DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Klinička i zdravstvena psihologija |
| Sažetak | Trudnoća je izazovno razdoblje života koje potiče brojne promjene na fizičkom, psihičkom i socijalnom planu. S obzirom na to da je riječ o stresnom razdoblju povezanom s novim brigama i anksioznosti, ono predstavlja osjetljivo doba koje može potaknuti povrat prijašnjih depresivnih simptoma ili pojavu simptoma po prvi puta. Depresija u trudnoći čest je problem mentalnog zdravlja trudnica s procijenjenom prevalencijom 10-30%. Dok su prediktori poslijeporođajne depresije opsežno izučavani, prediktori depresije u trudnoći znatno su manje istraženi. Također, iako je depresija prepoznata kao važan zdravstveni problem i dalje je relativno zanemarena komponenta prenatalne skrbi. Cilj ovog istraživanja bio je dvojak: (1) ispitati prevalenciju depresivnosti u trudnoći, i (2) ispitati jesu li anksioznost (opća i specifična za trudnoću), percipirani stres, strategije suočavanja, samopoštovanje, percipirana socijalna podrška, sociodemografski i opstetrički podaci značajni prediktori depresivnosti u trudnoći. Trudnice (N= 310) su sudjelovale u istraživanju prosječno u 32. tjednu trudnoće. Pristupilo im se u trudničkoj ambulanti gdje su ispunile sljedeće upitnike: Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti, Upitnik depresije, anksioznosti i stresa, Ljestvicu zabrinutosti u trudnoći, Upitnik suočavanja sa stresom, Rosenbergovu skalu samopoštovanja, Ljestvicu percipirane socijalne podrške (obitelji i prijatelja), Ljestvicu percipirane podrške partnera te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da 10-13% trudnica ima povišene depresivne simptome na EPDS-u (≥13), a najvažniji čimbenik u predviđanju depresivnih simptoma u trudnoći bio je viši percipirani stres. Dodatni čimbenici rizika bili su nisko samopoštovanje, viša opća anksioznost, anksioznost specifična za trudnoću u vidu brige za vlastito zdravlje i porođaj te povijest depresivnosti. Ovaj rad pruža smjernice za identifikaciju rizičnih trudnica te formiranje prilagođenih strategija intervencija kako bi se ovo posebno životno razdoblje učinilo prilikom osobnog rasta i razvoja, za sve buduće majke. |
| Sažetak (engleski) | Pregnancy is a challenging period that provokes numerous changes in the physical, mental, and social sphere. It is a highly stressful and sensitive time associated with new worries and anxiety that can trigger the return of previous depression symptoms or the appearance of symptoms for the first time. Depression during pregnancy is a common mental health problem with an estimated prevalence of 10-30%. While the risk factors for postpartum depression have been extensively studied, the predictors of depression during pregnancy are far less explored. Also, even though depression is recognized as an important health issue, it is still a relatively neglected component of pregnancy care. The aim of this study was twofold: (1) to examine the prevalence of depressive symptoms during pregnancy, and (2) to examine whether anxiety (general and pregnancy-specific), perceived stress, coping strategies, self-esteem, perceived social support, sociodemographic and obstetric data are significant predictors of depression symptoms in pregnancy. Pregnant women (N= 310) participated in the study in the 32nd week of pregnancy on average. They were approached in the prenatal clinic where they fulfilled the following questionnaires: Edinburgh Postnatal Depression Scale, the Depression, Anxiety and Stress Scales, Coping Orientation to Problems Experienced Scale, Pregnancy Concerns Scale, Rosenberg Self-Esteem Scale, Social Support Appraisal Scale (from family and friends), Perceived Support from Partner Scale and a general data questionnaire. The results showed that 10-13% had elevated depression symptoms EPDS (≥13), and the most important factor in predicting depression symptoms during pregnancy was higher level of perceived stress. Additional risk factors were low self-esteem, higher general anxiety, pregnancy-specific anxiety (concerns about own health and childbirth) and a history of depressive symptoms. This study provides guidelines for identifying pregnant women at risk and forming tailored intervention strategies to make this special period an opportunity for growth and development for all women. |
| Ključne riječi |
|
| Ključne riječi (engleski) |
|
| Jezik | hrvatski |
| URN:NBN | urn:nbn:hr:224:096724 |
| Studijski program | Naziv: Psihologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.) |
| Vrsta resursa | Tekst |
| Način izrade datoteke | Izvorno digitalna |
| Prava pristupa | Pristup korisnicima matične ustanove |
| Uvjeti korištenja |  |
| Datum i vrijeme pohrane | 2018-11-29 14:16:50 |
