Helij je kemijski element koji pripada skupini plemenitih plinova periodnog sustava elemenata, a otkriven je 1868. godine. Sam po sebi je kemijski inertan, ima nisko talište i vrelište. Za vrijeme Prvog svjetskog rata korišten je za punjenje cepelina kao nezapaljivi plin, manje gustoće od zraka kao zamjena za zapaljivi i eksplozivni vodik. S vremenom, helij je našao primjenu u medicini, opremi za ronjenje i punjenje balona. Pronađene su mnoge metode za proizvodnju helija, a najviše ga se dobiva iz zemnog plina. Također se može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. Za ukapljivanje i hlađenje koriste se Joule-Thomsonov ukapljivač te Collinsov i Claudeov sustav. Često se koristi kao plin u raznim kriogenim sustavima i ima ulogu u hlađenju nuklearnih elektrana. Razvijanje industrije helija donijela je veliki profit mnogim državama koje su imale nalazište zemnog plina. Masovnom proizvodnjom visokokvalitetnog helija, omogućena je njegova primjena u medicinske svrhe (medicinski uređaji, MRI, terapeutsko djelovanje, olakšava disanje...). Zalihe helija danas su istrošene i procjenjuje se da će biti u potpunosti istrošene za tridesetak godina. Povodom toga, traže se novi načini proizvodnje helija i njegove zamjene. Gubitkom zaliha helija doći će do velikih problema i mnogi danas poznati sustavi i uređaji bez njega će postati nefunkcionalni