prikaz prve stranice dokumenta Opažanja i modeliranje klimatskih trendova temperature zraka i mora za jadransko područje
  Preuzmi
PDF 6.34 MB
disertacija
Opažanja i modeliranje klimatskih trendova temperature zraka i mora za jadransko područje
2021. urn:nbn:hr:217:170503
Radilović, Slavko
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Geofizički odsjek

Citirajte ovaj rad

Radilović, S. (2021). Opažanja i modeliranje klimatskih trendova temperature zraka i mora za jadransko područje (Disertacija). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:170503

Radilović, Slavko. "Opažanja i modeliranje klimatskih trendova temperature zraka i mora za jadransko područje." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:170503

Radilović, Slavko. "Opažanja i modeliranje klimatskih trendova temperature zraka i mora za jadransko područje." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:170503

Radilović, S. (2021). 'Opažanja i modeliranje klimatskih trendova temperature zraka i mora za jadransko područje', Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 25.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:170503

Radilović S. Opažanja i modeliranje klimatskih trendova temperature zraka i mora za jadransko područje [Disertacija]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2021 [pristupljeno 25.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:170503

S. Radilović, "Opažanja i modeliranje klimatskih trendova temperature zraka i mora za jadransko područje", Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:170503

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:170503
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovOpažanja i modeliranje klimatskih trendova temperature zraka i mora za jadransko područje
Naslov (engleski)Observations and modeling of air and sea temperature climate trends in the Adriatic region
AutorSlavko Radilović
MentorDarko Koračin (mentor)
Član povjerenstvaIvana Herceg Bulić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIvan Güttler (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDarko Koračin (član povjerenstva)
Član povjerenstvaZvjezdana Bencetić-Klaić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Geofizički odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2021-07-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Geofizika
Meteorologija s klimatologijom
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		55 - Geologija. Meteorologija. Hidrologija
Sažetak
Klimatska predviđanja temperatura zraka i mora u obalnim područjima predstavljaju veliki izazov zbog kompleksnih međudjelovanja između atmosfere, mora i kopna. Pošto je Sredozemlje proglašeno jednim od mjesta na Zemlji gdje su klimatske promjene najizraženije, regionalni klimatski modeli (Regional Climate Models, RCMs) i reanalize su zbog toga najpoželjniji alati za istraživanje sastava lokalne klime i promjenjivosti iste. Prednost je u tome što RCM-i bolje prikazuju kompleksnu orografiju... Više razvijene obale na području kakvo je Jadran. Sve je to bitno za istraživanje temperaturnih trendova. Također, korištenje rezultata RCM-a, reanaliza visokih prostornih rezolucija te satelitskih mjerenja značajno pridonosi razumijevanju promjenjivosti klime te regionalnih klimatskih procesa. Jedni od takvih procesa su i morski toplinski valovi (Marine heatwaves, MHWs) koji u većini slučajeva nastaju kao posljedica klimatskih promjena (prijelaz velike količine topline iz atmosfere u more), odnosno rasta površinskih temperatura zraka i mora. Takvi ekstremni događaji imaju uvelike utjecaj na ekosustave i ljudske djelatnosti diljem svijeta, a posebice na ribarstvo. Korišteni RCM-ovi uključuju modele iz CORDEX projekta s prostornim korakom od 0,11º s rezultatima povijesnih i evaluacijskih simulacija (Kotlarski i sur. 2014). Povijesne simulacije za rubne uvjete koriste rezultate simulacija globalnih klimatskih modela (Global Climate Models, GCMs) za razdoblje 1961. - 2005. godine, dok evaluacijske simulacije koriste ERA-Interim reanalizu za razdoblje 1989. - 2008. Simulirane temperature zraka su uspoređene s temperaturama standardne mreže kopnenih meteoroloških postaja, podatcima reanaliza UERRA te mrežom interpoliranih E-OBS mjerenja za šire područje Jadrana. Također, pri evaluaciji trendova površinskih temperatura mora korišteni su satelitski podaci i podaci ERA5 reanalize. U analizi su se koristile statističke metode kao što su pristranost, korijen srednje kvadratne pogreške, razlike koeficijenata trendova i to uspoređujući: (a) rezultate evaluacijskih simulacija naspram rezultata povijesnih simulacija; (b) RCM-ovi naspram reanaliza; i (c) točkasti podaci mjerenja na položajima postaja naspram mrežastih podataka (E-OBS). Ova analiza je rezultirala procjenom ograničenja u simuliranju temperaturnih trendova današnjom generacijom RCM-ova. Pokazano je da, bez obzira na ograničenja koja pojedini modeli imaju, ukoliko se više modela promatra kroz aritmetički srednjak ili težinske mjere njihovog ansambla, rezultati mogu biti bolji za 15 - 20% u odnosu na pojedini RCM (poglavlja 4.1.1 i 4.1.3). Pri analizi MHW-ova na Jadranu su se još koristile i klimatološke mape 99. percentila, temeljene na tridesetogodišnjem klimatološkom srednjaku u razdoblju od 1982. do 2012., koje su korištene kao pragovi za otkrivanje pojedinih epizoda MHW-ova tako što bi se računalo kada srednja dnevna površinska temperatura mora prelazi vrijednost 99. percentila. Uvidom u trenutni i prošli broj ponavljanja epizoda, pokazano je da se broj MHW-ova povećava, a ujedno i njihova jačina raste iz godine u godinu. Prosječno vremensko trajanje ljetnih epizoda MHWova na Jadranu za razdoblje 1982. - 2018. iznosi između 6 i 7 dana dok su se epizode u ljetnim sezonama 2003. i 2015. godine pokazale kao najjače u zadnjih nekoliko desetljeća. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
Extended abstract - iii-ix pp.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:170503
Datum promocije2021-07-23
Studijski programNaziv: Fizika
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje prirodnih znanosti, polje fizika (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Opsegstr. 87 ; 30 cm
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-09-21 12:08:59
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.