Maloljetni počinitelji kaznenih djela podvrgnuti su posebnom sustavu sankcija kojima se prvenstveno hoće djelovati preventivno, odgojno, zaštitno i obrazovno. U Republici Hrvatskoj u području maloljetničkog kaznenog zakonodavstva najvažniji je Zakon o sudovima za mladež kojim se maloljetnike štiti od strogosti kaznenog postupka. U postupku prema maloljetnicima široke diskrecijske ovlasti ima državni odvjetnik, koji kao ovlašteni tužitelj može odlučivati temeljem načela svrhovitosti. Ukoliko dođe do izricanja kaznenopravnih sankcija, maloljetnik uživa zaštitu temeljnih prava. Moguće su dvije vrste maloljetničkih sankcija koje se primjenjuju na mlade počinitelje – maloljetnike i mlađe punoljetnike, a to su odgojne mjere i kazna maloljetničkog zatvora. Kriminološki aspekti maloljetnih počinitelja kaznenih djela promatraju se prvenstveno kroz etiologiju i fenomenologiju kao sastavnice kriminologije. Etiologija se bavi uzrocima kaznenih djela dok fenomenologija proučava pojavne oblike kažnjivih ponašanja. Postoje određeni rizični faktori odnosno činitelji rizika koji mogu biti od utjecaja na delinkventno ponašanje maloljetnika. Rizične faktore možemo naći kako u samoj osobi, npr. agresija, hiperaktivnost, problemi s ovisnošću, tako i u okruženju maloljetnika, a ponajprije u obitelji i školi. Obiteljske prilike mogu utjecati na ponašanje maloljetnika posebice ako je riječ o poremećenoj strukturi obitelji, ako postoje konflikti ili zlostavljanje unutar obitelji. Vršnjački pritisak ili odbačenost od strane vršnjaka također mogu imati jak utjecaj na maloljetnika koji čini protupravne radnje kako bi stekao određeni „status“ u društvu. Uz to, jedno od obilježja maloljetničke delinkvencije je i to da često kaznena djela čine u sudioništvu. Fenomenološki promatrano, maloljetnici najveći broj kazenih djela u Republici Hrvatskoj čine iz područja općeg kriminaliteta i to kaznena djela protiv imovine. Statistike pokazuju da se po uzoru na mnoge europske zemlje prednost daje primjeni alternativnih sankcija i neformalnih oblika postupanja prema maloljetnim počiniteljima kako bi se izbjegle negativne posljedice vođenja formalnog kaznenog postupka. Uz to, maloljetni počinitelji zbog svoje dobi i osobina zahtijevaju da reakcija društva prema njima bude usmjerena ponajprije na njihov preodgoj te da se time uvelike razlikuju od punoljetnih počinitelja.