prikaz prve stranice dokumenta Kelsenova doktrina pripisivanja
Rad nije dostupan
diplomski rad
Kelsenova doktrina pripisivanja
2020. urn:nbn:hr:199:789078
Relac, Svan
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Teorija prava

Citirajte ovaj rad

Relac, S. (2020). Kelsenova doktrina pripisivanja (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:789078

Relac, Svan. "Kelsenova doktrina pripisivanja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:789078

Relac, Svan. "Kelsenova doktrina pripisivanja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:789078

Relac, S. (2020). 'Kelsenova doktrina pripisivanja', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, citirano: 08.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:789078

Relac S. Kelsenova doktrina pripisivanja [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet; 2020 [pristupljeno 08.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:789078

S. Relac, "Kelsenova doktrina pripisivanja", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:789078

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:789078
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovKelsenova doktrina pripisivanja
Naslov (engleski)Kelsen's Doctrine of Imputation
AutorSvan Relac
MentorLuka Burazin (mentor)
Član povjerenstvaLuka Burazin (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMario Krešić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBarbara Preložnjak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
(Teorija prava)
Zagreb
Datum i država obrane2020-11-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Teorija prava i države
Sažetak
Rad se bavi pojmom perifernog pripisivanja iz teorije Hansa Kelsena, odnosom kojeg pravo uspostavlja između pravnog uvjeta i posljedice kao materijalnih činjenica. Kao temeljni pojam pravne znanosti, Kelsen ga opisuje kroz usporedbu s uzročnošću, temeljnim načelom prirodnih znanosti koje također, iako na drukčiji način, povezuje materijalne činjenice. Osim prikaza same usporedbe, u radu se obrađuje način na koji Kelsen koristi usporedbu dva odnosa u prilog pravne znanosti. Prvo, njihova se... Više razlika koristi da se motivira potreba za autonomijom pravne znanosti. Ako ima smisla reći da su stvari povezane na način koji nije uzročni odnos, ima smisla reći da postoji potreba za znanošću koja opisuje stvari kroz prizmu tog odnosa. Drugo, isticanjem se sličnosti između pripisivanja i uzročnosti te posljedično pravne i prirodne znanosti, pokušava uzdići znanstveni ugled one prve. Budući da su, u Kelsenovim djelima, odnosi uzročnosti zapravo znanstveni zakoni, istraživanje ovog drugog Kelsenovog poteza zahtjeva objašnjenje što točno čini znanstvene zakona tako važnima u znanstvenom objašnjavanju i može li se isto preslikati na odnos imputacije. Odgovor na ovo nije sasvim očit, no rad oprezno predlaže da bi se Kelsen mogao poslužiti idejom nomičke nužnosti zakona, budući da Kelsen, u ranijim radovima barem, oba odnosa opisuje kao nužne. Kada u kasnijim radovima Kelsen odstupi od ove karakterizacije, postavlja se pitanje može li cijeli manevar uopće opstati. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:199:789078
Studijski programNaziv: Pravo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-01-19 09:11:30
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.