prikaz prve stranice dokumenta Hrvatski sustav oporezivanja dobiti u kontekstu poreznog prava Europske unije
Rad nije dostupan
završni rad
Hrvatski sustav oporezivanja dobiti u kontekstu poreznog prava Europske unije
2022. urn:nbn:hr:199:745563
Vlahek, Ivana
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Financijsko pravo i financijska znanost

Citirajte ovaj rad

Vlahek, I. (2022). Hrvatski sustav oporezivanja dobiti u kontekstu poreznog prava Europske unije (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:745563

Vlahek, Ivana. "Hrvatski sustav oporezivanja dobiti u kontekstu poreznog prava Europske unije." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:745563

Vlahek, Ivana. "Hrvatski sustav oporezivanja dobiti u kontekstu poreznog prava Europske unije." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:745563

Vlahek, I. (2022). 'Hrvatski sustav oporezivanja dobiti u kontekstu poreznog prava Europske unije', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, citirano: 03.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:745563

Vlahek I. Hrvatski sustav oporezivanja dobiti u kontekstu poreznog prava Europske unije [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet; 2022 [pristupljeno 03.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:745563

I. Vlahek, "Hrvatski sustav oporezivanja dobiti u kontekstu poreznog prava Europske unije", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:745563

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:745563
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovHrvatski sustav oporezivanja dobiti u kontekstu poreznog prava Europske unije
Naslov (engleski)Croatian profit Tax system in the contex of EU Tax Law
AutorIvana Vlahek
MentorHrvoje Arbutina (mentor)
Član povjerenstvaHrvoje Arbutina (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJasna Bogovac (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIrena Klemenčić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
(Financijsko pravo i financijska znanost)
Zagreb
Datum i država obrane2022-01-07, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Financijsko pravo
Sažetak
Cilj ovog rada je predstaviti oporezivanje dobiti trgovačkih društava koje posluju na međunarodnoj razini, odredbama koje su implementirane i u hrvatsko porezno zakonodavstvo. Najprije se opisuje povijesni razvoj oporezivanja dobiti u Hrvatskoj. Prije nego što je na snagu stupio Zakon o porezu na dobit 1.1.1994. godine čime je materija oporezivanja dobiti bila prvi put definirana posebnim zakonom, oporezivanje dobiti temeljilo se na Zakonu o neposrednim porezima iz 1990. godine. Prvi zakon iz... Više 1994. godine obilježilo je uvođenje u sustav instituta zaštitne kamate, međutim već 2001. godine odustaje se od primjene instituta zaštitne kamate zbog ne ostvarenja očekivanog razvoja u gospodarstvu Hrvatske, naprotiv zbog izuzetno niske stope rasta proizvođačkih cijena u tom razdoblju zapravo je došlo da smanjenja prihoda ubranih porezom na dobit. 2005. godine u zakon se uvod oporezivanje nerezidenta porezom po odbitku. U narednim godinama zbog pristupanja Republike Hrvatske 2013. godine Europskoj unije dolazi do implementacije sekundarnih akata, direktiva Vijeća Europske unije u hrvatsko porezno zakonodavstvo. 2016. godine u zakon se uvodi novčano načelo, a najnovija izmjena zakona 2021. godine tiče se smanjenja porezne stope d 12% na 10%. Potom se navode osnovni elementi svakog poreza pa i spomenutog, poreza na dobit – porezni obveznik, osnovica i stopa. Porezni obveznici su rezidenti i nerezidenti Republike Hrvatske. Prilikom utvrđivanja porezne osnovice za rezidente se primjenjuje načelo univerzalnosti, a za nerezidente načelo teritorijalnosti. Porezna stopa dana 10% za prihode do 7.5 milijuna kuna odnosno 18% za prihode iznad 7,5 milijuna kuna. Povijesno gledano Hrvatska trenutno ima najnižu stopu poreza, najviše je iznosila 35% prema Zakonu o neposrednim porezima iz 1990. i izmjenom zakona 1997. godine, međutim zbog porezno-pravne nesigurnosti nema prevelikih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, a i same česte izmjene Zakona o porezu na dobit zapravo ne ulijevaju povjerenje u dugoročno planiranje oporezivanja dobiti. Nakon uvodnog osvrtanja na oporezivanje dobiti, započinje izlaganje direktiva koje su implementirane u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo donesene od strane Vijeća Europske unije gdje se izlažu načini oporezivanja u cijeloj zajednici. Prva od spomenutih direktiva u radu je Direktiva o spajanjima koja obuhvaća transakcije spajanja podjele, prijenosa imovine i zamjene dionica. Kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje i kako bi se istodobno zaštitili financijski interesi država prenositelja ili stečajnog društva, zajednički bi sustav trebao izbjegavati nametanje poreza, odnosno kako bi se postigla produktivnost i poboljšala konkurencija trgovačkih društava na međunarodnoj razini ciljevi su Direktive o spajanjima uklanjanje dvostrukog oporezivanja. Nadalje ATAD Direktiva teži osiguranju plaćanja poreza tamo gdje se dobit i ostvarila, propisuje i minimalnu razinu zaštite i opće pravilo protiv zlouporabe, također propisuje pravila u ograničenju kamata, pravilo o kontroliranim inozemnim društvima, izlazno oporezivanje i hibridne neusklađenosti. Stoga, pravna osnova nalazi se u primarnim i sekundarnim aktima. U radu je predstavljen i porez po odbitku – posebna metoda naplate poreza između poslovanja domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba. U poglavlju poreza po odbitku opisuju se posljednje dvije opisane direktive u radu a to su Direktiva o isplatama kamate i licencija između povezanih trgovačkih društava koja propisuje da se kamate i licencije ne oporezuju u državi izvora, a Direktiva o matičnom i zavisnom društvu propisuje da se dividende i druge raspodjele dobiti ne oporezuju ako: a) primatelj dividende ili udjela u dobiti ima najmanje 10% udjela u kapitalu društva koje isplaćuje dividendu ili udio u dobiti, b) ako najniži postotak udjela ima u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca. Zaključno, predstavljaju se odredbe donesene direktivama koje su dužne u određenom roku implementirati u svoje zakonodavstvo sve države članice. Sekundarnim zakonodavstvom omogućeno je reguliranje neutralnosti tržišnog natjecanja s poreznog aspekta te dodatno pojačana zaštita proračuna država članica propisivanjem neuzimanja u obzir odredbe direktiva, ako bi postupanje po njima imalo za glavni cilj ili jedan od glavnih ciljeva utaju ili izbjegavanje poreza. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:199:745563
Studijski programNaziv: Porezni studij
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica porezne struke (bacc. admin. tribut.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-01-10 09:45:51
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.