Izvlaštenje zauzima bitno mjesto u svakom pravnom poretku, pa tako i u poretku Republike Hrvatske. Ono je usko vezano uz pravo vlasništva jer se ono izvlaštenjem oduzima ili ograničava u javnom interesu. U radu se polazi od određenja pojma izvlaštenja, njegova razvitka i važnosti, te se objašnjava njegovo današnje pravno uređenje u Republici Hrvatskoj. Navode se pretpostavke potrebne za provođenje izvlaštenja, te se razmatraju vrste i predmet izvlaštenja. Govoreći o vrstama, kao i dalje tijekom razrade samog postupka, više se pažnje posvećuje nepotpunom izvlaštenju, budući da je ono tema rada. Analiziraju se podaci o provedenim izvlaštenjima u razdoblju 2016. – 2017. te se prikazuje na temelju kojih su zakona ona najčešće provedena i radi kojih se svrha većinom provode. Opisuju se radnje koje je potrebno obaviti prije pokretanja postupka izvlaštenja i način na koji se utvrđuje interes Republike Hrvatske. Analizira se postupak podnošenja prijedloga za nepotpuno izvlaštenje te nužni sadržaj tog prijedloga. Također se navodi sadržaj privremenog rješenja o nepotpunom izvlaštenju, kao i rješenja o nepotpunom izvlaštenju. Razmatra se tijek njihova donošenja, te učinci i pravna zaštita koju je moguće iskoristi protiv tih rješenja. Pozornost se daje i upisima nepotpunog izvlaštenja u zemljišne knjige, točnije zabilježbi pokretanja postupka i kasnijoj uknjižbi služnosti ili zakupa. Obrađuje se institut stupanja u posjed izvlaštene nekretnine tijekom trajanja postupka te se objašnjava kada je to potrebno učiniti nakon donošenja rješenja o nepotpunom izvlaštenju kako se ono ne bi poništilo te u kojim je slučajevima moguće poništiti pravomoćno rješenje o nepotpunom izvlaštenju. Dalje se analiziraju troškovi i određivanje naknade za nepotpuno izvlaštenje, te se prikazuju prekršajne odredbe Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Na kraju rada iznose se zaključci. Radu je priloženo nekoliko primjera dokumenata koji prate postupak izvlaštenja.