prikaz prve stranice dokumenta Vanjski dug Republike Hrvatske u pogledu ciljeva ekonomske politike
Rad nije dostupan
diplomski rad
Vanjski dug Republike Hrvatske u pogledu ciljeva ekonomske politike
2016. urn:nbn:hr:199:575044
Klisura Hrapović, Dino
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Ekonomske znanosti

Citirajte ovaj rad

Klisura Hrapović, D. (2016). Vanjski dug Republike Hrvatske u pogledu ciljeva ekonomske politike (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:575044

Klisura Hrapović, Dino. "Vanjski dug Republike Hrvatske u pogledu ciljeva ekonomske politike." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:575044

Klisura Hrapović, Dino. "Vanjski dug Republike Hrvatske u pogledu ciljeva ekonomske politike." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:575044

Klisura Hrapović, D. (2016). 'Vanjski dug Republike Hrvatske u pogledu ciljeva ekonomske politike', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, citirano: 08.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:575044

Klisura Hrapović D. Vanjski dug Republike Hrvatske u pogledu ciljeva ekonomske politike [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet; 2016 [pristupljeno 08.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:575044

D. Klisura Hrapović, "Vanjski dug Republike Hrvatske u pogledu ciljeva ekonomske politike", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:575044

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:575044
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovVanjski dug Republike Hrvatske u pogledu ciljeva ekonomske politike
Naslov (engleski)Croatian foreign debt in terms of economic policy goals
AutorDino Klisura Hrapović
MentorMladen Vedriš (mentor)
Član povjerenstvaMladen Vedriš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaNenad Rančić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaRužica Šimić Banović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
(Ekonomske znanosti)
Zagreb
Datum i država obrane2016-10-18, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Sažetak
Vanjski dug dijeli se na bruto vanjski dug i neto vanjski vanjski dug. Vanjski dug u bruto iznosu prema MMF-u definira se kao stanje tekućih i bezuvjetnih obveza koje zahtjevaju plaćanje glavnice i/ili kamata koje dužnik rezident duguje nerezidentu u određenom trenutku. Neto vanjski dug predstavlja bruto vanjski dug koji je umanjen za vrijednost međunarodnih pričuva. Eksterna je zaduženost posljedica neravnoteže između agregatne potražnje i ponude u zemlji. Uzroci nastanka vanjskog duga su... Više raznoliki i dijele se na endogene - za koje je zemlja sama odgovorna, i egzogene - na koje država nije mogla utjecati. Najčešći endogeni su prekomjerna potrošnja i višak investicija nad štednjom, a egzogeni kretanje kamatnih stopa na međunarodnom tržištu, ponuda kapitala i političke i ekonomske nestabilnosti. Uzroci vanjskog duga u Hrvatskoj nastali su već u bivšoj Jugoslaviji. Hrvatska je njezinim raspadom naslijedila dio njezinog vanjskog duga. Poslije potreba za zaduživanjem raste i zbog potrebe obnove ratom pogođene zemlje. Od 2000. godine vanjski dug ubrzano raste potaknut zaduživanjem države radi pokrivanja dvostrukih deficita, ali i zaduživanjem banaka i stanovništva. U sektorskoj podjeli vanjskog duga najveći udio imaju ostali sektori, opća država, a zatim slijede izravna ulaganja pa banke. Banke su do početka krize imale veliki udio u vanjskom dugu, ali nakon krize potaknuto razduživanjem stanovništva njihov udio opada. Najbitniji pokazatelji stanja i tijeka inozemne zaduženosti su odnos vanjskog duga prema BDP-u i izvozu roba i usluga kao i otplate vanjskog duga prema izvozu roba i usluga. Prema tim pokazateljima Hrvatska popravlja svoj položaj u posljednjih nekoliko godina, ali i dalje je visoko zadužena zemlja. Valutna struktura vanjskog duga vezana je uz euro i to 71,5%, američki dolar 21,3%, kuna na 5,5% dok je smanjen udio švicarskog franka na samo 0,6%. Rejting agencije Hrvatskoj su smanjile kreditni rejting tako da se sad nalazi u neinvesticijskom, spekulativnom razredu. O dodijeljenom kreditnom rejtingu ovise i uvjeti zaduživanja države i kamatne stope. Hrvatska će samo za kamate na vanjsko zaduživanje u idućih 5 godina isplatiti 4,3 milijarde eura. U ekonomskoj znanosti navodi se nekoliko rješenja za vanjski dug. To su privatizacija, moratorij na otplatu dugova, reprogramiranje dugova i monetizacija duga. Kao jedino suštinsko rješenje trebalo bi uzeti strukturne reforme i gospodarski rast. Nadalje Hrvatska treba osnovati agenciju za upravljanje vanjskim dugom koja je izdvojena iz ministarstva financija i smanjiti vanjsko zaduženje financiranjem investicija europskim fondovima. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:199:575044
Studijski programNaziv: Pravo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-05-04 08:41:06
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.