prikaz prve stranice dokumenta Europska monetarna unija i uvođenje eura u srednjoeuropske države
Rad nije dostupan
diplomski rad
Europska monetarna unija i uvođenje eura u srednjoeuropske države
2020. urn:nbn:hr:199:321911
Lipovac, Bernarda
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Ekonomske znanosti

Citirajte ovaj rad

Lipovac, B. (2020). Europska monetarna unija i uvođenje eura u srednjoeuropske države (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:321911

Lipovac, Bernarda. "Europska monetarna unija i uvođenje eura u srednjoeuropske države." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:321911

Lipovac, Bernarda. "Europska monetarna unija i uvođenje eura u srednjoeuropske države." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:321911

Lipovac, B. (2020). 'Europska monetarna unija i uvođenje eura u srednjoeuropske države', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, citirano: 24.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:321911

Lipovac B. Europska monetarna unija i uvođenje eura u srednjoeuropske države [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet; 2020 [pristupljeno 24.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:321911

B. Lipovac, "Europska monetarna unija i uvođenje eura u srednjoeuropske države", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:321911

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:321911
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovEuropska monetarna unija i uvođenje eura u srednjoeuropske države
Naslov (engleski)The European Economic and Monetary Union and the Introduction of the Euro in Central European Countries
AutorBernarda Lipovac
MentorMladen Vedriš (mentor)
Član povjerenstvaMladen Vedriš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Bajakić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaRužica Šimić Banović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
(Ekonomske znanosti)
Zagreb
Datum i država obrane2020-07-21, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pravo
Sažetak
Ekonomska i monetarna unija (EMU) predstavlja stupanj integracije država koje su članice Europske unije (EU) s ciljem usklađivanja ekonomskih i monetarnih politika te postupno uvođenje eura kao zajedničke valute. Stvaranje EMU predviđeno je Sporazumom o Europskoj uniji koji je sklopljen 1992. godine u Maastrichtu, a svoje korijene ima u razvoju Europskog monetarnog sustava od 1979. godine te uvođenju zajedničke valutne obračunske jedinice (ECU). Stvaranje je provedeno kroz tri faze, a treća i... Više konačna faza započela je 1. siječnja 1999. godine. Europska središnja banka preuzela je odgovornost za vođenje jedinstvene monetarne politike EMU, a euro kao jedinstvena valuta zamjenjuje nacionalne valute država članica. U samom početku EMU je brojila jedanaest država članica ( Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Italija, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka , Portugal i Španjolska), a nešto kasnije priključila se i Grčka. Ulaskom u EU nove države članice obvezuju se provoditi zajedničku monetarnu politiku te uvesti zajedničku valutu u trenutku kada ispune za to propisane kriterije. Teorija optimalnog valutnog područja ističe potrebu postojanje zajedničkih ekonomskih obilježja zemalja kao preduvjet uspješnog funkcioniranja monetarne zajednice. Prema Ugovoru iz Maastrichta potrebno je ispuniti četiri kriterija konvergencije prije uvođenja zajedničke valute (tzv. nominalna konvergencija), no prema teoriji optimalnog valutnog područja vrlo je značajna i realna konvergencija koja podrazumijeva smanjivanje razlika u razinama razvijenosti između država. Budući da se nove država članice bitno razlikuju po stupnju gospodarske razvijenosti i funkcioniranju tržišta od razvijenih država članica EU, s razlogom se postavlja pitanje o opravdanosti priključivanja eurozoni. Najizravnije i najneposrednije koristi monetarne unije su smanjeni transakcijski troškovi i uklanjanje tečajnog rizika, dok je glavni nedostatak uvođenja eura gubitak monetarnog suvereniteta i aktivne tečajne politike. Slovenija je 1. siječnja 2007. godine postala prva od novih država članica koja je uvela euro, a pridružila joj se Slovačka 1. siječnja 2009. S druge strane imamo primjere Češke, Poljske i Mađarske koje se još uvijek nisu pridružile eurozoni. Zaključak koji proizlazi iz ovog rada je da države srednje Europe mogu biti gospodarski uspješne i sa i bez eura. Što se tiče Hrvatske, donesena je odluka da se hrvatska kuna uključi u ERM II tečajni mehanizam. Tečaj kune prema euru određen je na razini 1 euro= 7, 53450 kuna, što je referentni tečaj ESB-a od tog dana. Hrvatska kuna sudjelovat će u tečajnom mehanizmu u standardnom rasponu fluktuacije ± 15% oko središnjeg pariteta, a najraniji mogući datum ulaska Hrvatske u EMU je 1. siječnja 2023. godine. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:199:321911
Studijski programNaziv: Pravo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-01-15 08:01:04
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.