Naime, činjenica da do tiranija najčešće dolazi za vrijeme nemira u društvu odnosno izvanrednih okolnosti nije jedina značajka tiranije. Tu je važno napomenuti i uvjerenje društva da je u tom trenutku tiranija neophodna i neizbježna bilo radi očuvanja sigurnosti, bilo iz nekog drugog razloga. Primjerice, nakon izbora u Njemačkoj 1932. godine koji su Adolfu Hitleru omogućili da formira vladu, ili nakon izbora u Čehoslovačkoj 1946. godine, na kojima su pobijedili komunisti, sljedeći ključni korak bila je unaprijed podarena, već zadana poslušnost odnosno dovoljan broj ljudi koji je dobrovoljno ponudio usluge novim vođama te su tako i nacisti i komunisti brzo uvidjeli da mogu brzo prijeći na potpunu promjenu režima tj. uvođenje tiranije. Takvu poslušnost Snyder u svom djelu naziva anticipatorna poslušnost što znači bez razmišljanja, instiktivno prilagođavanje novonastaloj situaciji. Dakle, značajke tiranije su najčešće neki unutarnji nemir ili općenito teška društvena situacija, u kojoj se javlja određeni pojedinac i skupina kao spasitelj, koji uvjeri narod da je upravo on taj koji nudi rješenje problema i kojemu odmah zatim dovoljan broj ljudi učini dostupnim svoje usluge i izvršava zapovijedi, dok oni koji se s tim ne slažu iz straha samo mirno gledaju, što je u skladu s onime što je u svome djelu ”U duhu zakona» napisao francuski filozof Montesquieu ”slobodu ne odlaže teror, nego strah od terora”. Također kao značajku tiranije valja napomenuti razaranje institucija i to upravo kroz institucije pomoću kojih su došli na vlast. Time se vođama omogućuje potpuna intervencija u društvene odnose praćenu silom bez ikakve mogućnosti kontrole i zaustavljanja. Osim Snyderovog pojma anticipatorne poslušnosti, odnosno dovoljnog broja ljudi koji su odmah ponudili svoje usluge, do tiranije dolazi i zbog ljudi koji joj se podvrgavaju zato što je istu stvar učinila većina kako ne bi bili izvan društvenog kruga te zbog straha od režima tj. terora.