Znanstvena monografija počinje razmatranjem energetske obnove pročelja višestambenih zgrada gdje je naglasak stavljen na problematiku vlasničkopravnih odnosa u kontekstu upravljanja višestambenim zgradama. Naime, problem energetske obnove i potrebne suglasnosti stanara ostaje nerazjašnjen u postojećoj literaturi. Drugim riječima, postojeća literatura ne pruža odgovor, kao ni korisna objašnjenja ni primjerene pristupe u vezi s problemom energetske obnove i potrebne suglasnosti stanara. Stoga je svrha provedenog istraživanja predstaviti prvu sustavnu i znanstveno utemeljenu analizu predmetne problematike. Nadalje, fokus istraživanja u ovoj znanstvenoj monografiji stavljen je na male hidroelektrane i njihovo trenutno korištenje u proizvodnji električne energije u Republici Hrvatskoj. Pritom je naglasak stavljen na utvrđivanje iskoristivog potencijala veće primjene malih hidroelektrana s ciljem dodatne proizvodnje električne energije u Republici Hrvatskoj. U kontekstu financijskog razvoja odnosno utjecaja tehnologije na budućnost (međunarodnih) financija, istraživanje u sklopu ove znanstvene monografije usmjereno je na prezentiranje uloge i utjecaja tehnologije na sadašnji financijski sustav te na perspektivu u (bližoj) budućnosti. Nadalje, u znanstvenoj monografiji obrađuje se tematika načina i modela restrukturiranja cjelokupnog elektroprivrednog sektora u Bosni i Hercegovini (BiH). Trenutno u BiH postoje tri odvojene elektroprivrede: Elektroprivreda BiH (EP BiH), Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna (EP HZHB) i Elektroprivreda Republike Srpske (EP RS). Sve tri elektroprivrede u svom sastavu imaju sektore proizvodnje, distribucije i opskrbe koje djeluju kao posebni sektori unutar matičnih poduzeća. Tehničko-tehnološka zastarjelost, neiskorištenost proizvodnih kapaciteta (kako postojećih, tako novih) te politička i ekonomska podijeljenost glavne su prepreke efikasnijem i bržem razvoju ovog sektora industrije BiH. Sa stajališta ekonomske teorije nadalje se u ovoj monografiji razmatra važnost energije kao resursa. Naime, od samih početaka organizirane proizvodnje javljaju se paralelno i ekonomska objašnjenja koja pokušavaju obuhvatiti i elaborirati čimbenike koji su potrebni za odvijanje proizvodnog procesa. Mnogi ekonomski teoretičari spominju prvenstveno rad i kapital kao osnovne proizvodne čimbenike. No postoji jedan vrlo važan čimbenik kojemu nije pridana pozornost, nego je samo usputno spomenut (na razini intermedijarnog dobra), a taj čimbenik proizvodnje je energija. Cilj ove znanstvene monografije svakako je predstaviti svrhu i ciljeve Europskog zelenog plana te analizirati njegove strategije i politike. Kao važan segment istaknuto je i financiranje tzv. „Zelene tranzicije“ kao i predviđanja o budućnosti Europe. Naime, cilj Plana je pretvoriti Europu, tj. EU, u resursno učinkovito gospodarstvo u kojemu do 2050. godine neće postojati emisije stakleničkih plinova. Za samu provedbu Plana planirano je korištenje različitih instrumenata u pogledu ulaganja i inovacija, regulacija i normizacija, konzultacija sa socijalnim partnerima te nacionalne reforme i međunarodna suradnja. Najveća ulaganja bit će potrebna u sektoru energije, prometnom sektoru te u području zgrada. Potrebna su ulaganja i u drugim sektorima, poput poljoprivrede, kako bi se smanjilo zagađenje, gubitak biološke raznolikosti te omogućila zaštita prirodnog kapitala. U monografiji se također razmatraju retrospektiva i sadašnje stanje po pitanju naftnih šokova i utjecaja istih na (ključne) ekonomske varijable. Naposljetku, ova monografija završava analizom stanja na energetskom tržištu i tržištu prirodnih resursa iz globalne perspektive. Cilj je identificirati i objasniti globalno tržište energije i prirodnih resursa kao sastavnica međunarodne trgovine. Stoga su autori analizirali proizvodnju, potrošnju i trgovinu energije i prirodnih resursa te izazove i perspektive (pravne, tehnološke, inovacijske, okolišne, one koji se tiču ljudskih prava itd.) koji će oblikovati budućnost ovih sektora. Kao jed(i)na opcija nameće se tranzicija prema proizvodnji obnovljive energije i primjeni tzv. „kružne ekonomije“.