Migracija je praksa koja čini konstantu svakog društva. U krizi koja je eskalirala 2015. godine broj migranata premašio je sve poznate obrasce, a strah i netolerancija su nažalost dostigli svoj vrhunac. Uzroci migracija mogu biti ekonomski, vjerski, etnički ili politički, a u krizi ovakvih razmjera svi navedeni uzroci su relevantni. Kada se govori o migracijama, razumijevanje koncepta granica je od ključne važnosti. Države su danas predstavljene kao fragmentirani prostori, razdijeljeni granicama u različite nacionalne zajednice ukorijenjene u odgovarajući prostor. Potpisivanje Šengenskog sporazuma označilo je početak razgovora o zajedničkoj migracijskoj politici Europe jer su njime zajamčena neograničena putovanja unutar državnog područja preko 20 zemalja. Sve veći univerzalni strah od nezaustavljivih globalnih procesa migracija se smatra vjerojatno najvećom prijetnjom Europi u posljednje vrijeme. Tranzicijski procesi su na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi prouzročili građanske ratove i masovna iseljavanja stanovništva. Pojava migranata i izbjeglica u većem broju 2015. godine stavila je Hrvatsku i njezine građane na test humanosti, otvorenosti i tolerancije. Podizanje svijesti o ovim pitanjima i integracija su glavne zadaće nevladinih organizacija i civilnog društva koji brinu o povredi prava migranata i izbjeglica. U razdobljima krize, poput ove, ne može se dovoljno naglasiti važnost društvene solidarnosti na temelju koje bi se trebao rekonstruirati europski prostor za suživot različitih kultura.