prikaz prve stranice dokumenta Didaktički aspekti motivacije učenika
Rad nije dostupan
doktorski rad
Didaktički aspekti motivacije učenika
1975. urn:nbn:hr:186:529104
Cviić, Zvonimir
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
Odsjek za pedagogiju

Citirajte ovaj rad

Cviić, Z. (1975). Didaktički aspekti motivacije učenika (Doktorski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:529104

Cviić, Zvonimir. "Didaktički aspekti motivacije učenika." Doktorski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 1975. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:529104

Cviić, Zvonimir. "Didaktički aspekti motivacije učenika." Doktorski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 1975. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:529104

Cviić, Z. (1975). 'Didaktički aspekti motivacije učenika', Doktorski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, citirano: 09.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:529104

Cviić Z. Didaktički aspekti motivacije učenika [Doktorski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet; 1975 [pristupljeno 09.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:529104

Z. Cviić, "Didaktički aspekti motivacije učenika", Doktorski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka, 1975. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:529104

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:529104
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovDidaktički aspekti motivacije učenika
AutorZvonimir Cviić
Mentor/ / (mentor)
Član povjerenstva/ / (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
(Odsjek za pedagogiju)
Rijeka
Datum i država obrane1975, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Pedagogija
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		37 - Obrazovanje
Sažetak
Zapaža se da u motiviranju učenika bazičnog obrazovanja mlađeg i starijeg osnovnoškolskog uzrasta prevladavaju vanjski /ekstrinsički/ motivi za učenje. To je rezultat utjecaja još nedovoljno prevladanih klasnih društvenih odnosa te neadekvatnog položaja učenika u nastavi i odgoju. U ovom se radu pokušalo utvrditi neke didaktičke aspekte motiviranja učenika radi poboljšanja njegova položaja, slobode i odgovornosti u školi i društvu. Motivacija se zasniva na biološkim, psihičkim i socijalnim... Više potrebama a najtješnije je dijalektički povezana s učenikovom aktivnosti i interesima. To dijalektičko prožimanje najbolje se može prikazati slijedećim dijagramom: MOTIVACIJA AKTIVNOST INTERES Unatoč očite povezanosti motivacija, aktivnost i interes imaju i svoja specifična značenja kao znanstveni pojmovi i životni procesi koji djeluju na razvoj ličnosti i odnos prema učenju i radu. Iz povijesnog pregleda položaja učenika u nastavi i odgoju te pregleda mjera, postupaka i sredstava njihova pobuđivanja i poticanja za učenje i rad vidi se da su sve te pojave zakonito ovisne o položaju i tretmanu čovjeka u datoj društvenoj epohi i njenim klasnim proturječnostima. Zapaža se da u klasnim društvima svih klasnih formacija stalno narastaju unutrašnje proturječnosti s izraženim pozitivnim i negativnim tendencijama: u stvarnom oslobođenju čovjeka kao stvaralačke i samostalne ličnosti. Tek socijalističko društvo sa svojim humaniziranim odnosima u udruženom radu, društvo koje tendira komunizmu i humanizmu, pruža uvjete za postupnu dezalijenciju čovjeka a time i adekvatnije intrinsičko i ekstrinsičko motiviranje njegova učenja i rada. Interdisciplinarni pristup pokazao je da suvremena filozofija marksizma, u slobodi čovjeka i njegovoj odgovornosti kao shvaćenoj nužnosti, u stvarnim mogućnostima razvoja kritičke i samokritičke, pravedne i humanizirane ličnosti vidi preduvjet daljnjeg razvoja humanih odnosa među ljudima i njihove egzistencije. Suvremena psihologijska shvaćanja o motivaciji zasnivaju se na dijalektičkoj suprotnosti potreba i njihove socijalizacije, individualnih težnji i društvenog utjecaja u dijalektičkom jedinstvu i suprotnostima. Poremećaji i uspostavljanje ravnoteže tih pojava osnova su homoestatske, hedonističke a i dinamičko-strukturalne te socijalne psihologije. Te pojave su donekle pristupačne i kibernetskom modeliranju u proučavanju i u praksi odgojno-obrazovnog rada. Na temelju prethodnih analiza izrađen je didaktički model motiviranja učenika kojim se nastoji povećati njegova samostalnost i odgovornost u radu, samokritičnost i kritičnost prema uratku drugih, samodijagnostički pristup i samokontrola rezultata kao faktor reguliranja procesa učenja, njegova motiviranja kao i djelovanja u odgojnom smislu. U tom pogledu potrebno je učenika u većoj mjeri konkretno angažirati kod postavljanja ciljeva i zadataka u pojedinim odgojno-obrazovnim ustanovama, predmetima, područjima, temama i jedinicama. Potrebno je i moguće angažirati ga kod programiranja odgojna-obrazovnog rada, u izvedbi nastave, napose prilikom ponavljanja, vježbanja i provjeravanja kao etape reguliranja i motiviranja. Provjeravanje utjecaja samorada i samokontrole na uspješnost učenja i motiviranost učenika trećih i šestih razreda osnovnih škola Rijeke na isječku gradiva iz hrvatskog ili srpskog jezika te matematike pokazalo je da motiviranost učenika starijih razreda značajno opada prema učenicima trećih razreda. Također se vidi da prevladavaju vanjski poticaji a ne poželjne unutrašnje pobude motivacije. Samorad i samokontrola jednako su uspješni u učenju kao i tradicionalno organizirana nastava /kako se to pokazalo u ovom kratkom istraživanju/ ali su mnogo vrijedniji u odgojnom pogledu. Izrađeni profil motiviranja učenika pokazuje tendenciju da se pozitivnije varijable motiviranja afirmiraju kod učenika te uz znanstveno istraživački ovaj profil u primjeni može imati i praktični odgojni efekt. Na kraju se predlaže niz mjera u odgojno-obrazovnom sistemu koje će poboljšati autonomnu motiviranost učenika u nastavi i drugim oblicima rada općeobrazovne škole. Ne isključuje se mogućnost primjene sličnih modela istraživanja na ostale stupnjeve i vrste škola i prosvjetnih ustanova. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:186:529104
Studijski programNaziv: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Pedagogija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: doktorski studij
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti u području društvenih znanosti (dr. sc. socio.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeNaknadno digitalizirana
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenaNaziv studijskog programa odabran prema postojećim nazivima studijskih programa u repozitoriju.
Datum i vrijeme pohrane2023-11-20 10:31:03
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.