Naslov Uloga društvenih mreža i digitalnog stresa u objašnjavanju subjektivne dobrobiti mladih
Naslov (engleski) The Role of Social Media and Digital Stress in Explaining Subjective Well-being of Youth
Autor Petra Jagetić
Mentor Sanja Smojver-Ažić (mentor)
Član povjerenstva Barbara Rončević Zubković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Sanja Bradić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet Rijeka
Datum i država obrane 2024-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak Adolescencija je osjetljivo razdoblje u životu svakog pojedinca koje je obilježeno značajnim fizičkim, emocionalnim i socijalnim promjenama. Tijekom ovog razdoblja društvene mreže postaju ključan prostor za socijalizaciju, samoprezentaciju i istraživanje identiteta zbog čega su važna istraživanja koja mogu doprinijeti razumijevanju kompleksnosti odnosa između korištenja društvenih mreža i mentalnog zdravlja adolescenata. Bolje razumijevanje tih odnosa omogućit će razvoj učinkovitijih
... Više preventivnih i intervencijskih strategija koje bi mogle pomoći adolescentima da na optimalniji način koriste društvene mreže i smanje rizik od negativnih psiholoških posljedica. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost načina korištenja društvenih mreža (aktivno/pasivno) i digitalnog stresa s anksioznim i depresivnim simptomima kod adolescenata, uzimajući u obzir ulogu usamljenosti i spolnih razlika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 331 srednjoškolca u dobi od 15 do 19 godina (M = 16.7, SD = 0.95). Od ukupnog broja ispitanika, 179 je ženskog spola (54.1%) dok je 142 ispitanika muškog spola (42.9%). Preostalih 10 ispitanika nije navelo svoj spol (3%). Korišteni su upitnici za procjenu digitalnog stresa, načina korištenja društvenih mreža, usamljenosti te emocionalnih simptoma. Rezultati su pokazali da su i pasivno i aktivno korištenje društvenih mreža povezani sa svim dimenzijama digitalnog stresa. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da su spol, usamljenost, aktivno i pasivno korištenje društvenih mreža, zabrinutost zbog odobravanja i strah od propuštanja značajni prediktori anksioznosti, dok su usamljenost, aktivno korištenje društvenih mreža i strah od propuštanja značajni prediktori depresivnosti kod adolescenata. Također, rezultati su pokazali da strah od propuštanja i zabrinutost zbog odobravanja imaju ključnu ulogu u posredovanju između načina korištenja društvenih mreža i mentalnog zdravlja adolescenata. Suprotno očekivanjima, obje vrste korištenja društvenih mreža povezane su s povećanim razinama anksioznosti i depresivnosti, ali i dimenzijama digitalnog stresa. Ovi nalazi upućuju na kompleksnost odnosa između same upotrebe društvenih mreža i mentalnog zdravlja adolescenata. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski) Adolescence is a sensitive period in the life of every individual, marked by significant physical, emotional, and social changes. During this time, social networks become a crucial space for socialization, self-presentation, and identity exploration, making research that can contribute to understanding the complexity of the relationship between social media use and the mental health of adolescents important. A better understanding of these relationships will enable the development
... Više of more effective preventive and intervention strategies that could help adolescents use social media in a more optimal way and reduce the risk of negative psychological consequences. The aim of this study was to examine the relationship between the way social media is used (active/passive) and digital stress with anxiety and depressive symptoms among adolescents, taking into account the role of loneliness and gender differences. The research was conducted on a sample of 331 high school students aged 15 to 19 years (M = 16.7, SD = 0.95). Of the total number of participants, 179 were female (54.1%), while 142 were male (42.9%). The remaining 10 participants did not report their gender (3%). Questionnaires were used to assess digital stress, social media usage patterns, loneliness, and emotional symptoms. The results showed that both passive and active social media use are associated with all dimensions of digital stress. Hierarchical regression analysis revealed that gender, loneliness, active and passive social media use, approval anxiety, and fear of missing out are significant predictors of anxiety, while loneliness, active social media use, and fear of missing out are significant predictors of depression in adolescents. Additionally, the results indicated that fear of missing out and approval anxiety play a key role in mediating the relationship between social media use and adolescent mental health. Contrary to expectations, both types of social media use are associated with increased levels of anxiety and depression, as well as dimensions of digital stress. These findings point to the complexity of the relationship between social media use and adolescent mental health Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
adolescenti
aktivno i pasivno korištenje društvenih mreža
digitalni stres
mentalno zdravlje
Ključne riječi (engleski)
adolescents
active and passive social media use
digital stress
mental health
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:252137
Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra psihologije (univ. mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-10-29 09:14:49