prikaz prve stranice dokumenta Uloga anksioznosti i percepcije bolesti u zdravstvenim ishodima oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva
  Preuzmi
PDF 1.03 MB
diplomski rad
Uloga anksioznosti i percepcije bolesti u zdravstvenim ishodima oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva
2018. urn:nbn:hr:186:090008
Kostrenčić, Veronika
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Citirajte ovaj rad

Kostrenčić, V. (2018). Uloga anksioznosti i percepcije bolesti u zdravstvenim ishodima oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:090008

Kostrenčić, Veronika. "Uloga anksioznosti i percepcije bolesti u zdravstvenim ishodima oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:090008

Kostrenčić, Veronika. "Uloga anksioznosti i percepcije bolesti u zdravstvenim ishodima oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:090008

Kostrenčić, V. (2018). 'Uloga anksioznosti i percepcije bolesti u zdravstvenim ishodima oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, citirano: 20.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:090008

Kostrenčić V. Uloga anksioznosti i percepcije bolesti u zdravstvenim ishodima oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet; 2018 [pristupljeno 20.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:090008

V. Kostrenčić, "Uloga anksioznosti i percepcije bolesti u zdravstvenim ishodima oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:090008

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:090008
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUloga anksioznosti i percepcije bolesti u zdravstvenim ishodima oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva
Naslov (engleski)The Role Anxiety and Illness Perception in Determining Health Outcomes in Irritable Bowel Syndrome Patients
AutorVeronika Kostrenčić
MentorMladenka Tkalčić (mentor)
Član povjerenstvaAlessandra Pokrajac-Bulian (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMladenka Tkalčić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSanda Pletikosić Tončić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Rijeka
Datum i država obrane2018-12-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Sažetak
Ciljevi ovog istraživanja su: ispitati povezanost različitih aspekata anksioznosti (anksioznosti kao crte ličnosti, anksiozne osjetljivosti, GSA) i percepcije bolesti (osobne kontrole, emocionalnih reprezentacija, psiholoških atribucija) s kvalitetom života i težinom simptoma; ispitati prediktivnu vrijednost različitih aspekata anksioznosti (anksioznosti kao crte ličnosti, anksiozne osjetljivosti, GSA) i emocionalnih reprezentacija u objašnjenju kvalitete života i težine simptoma te opisati obrasce atribucija kod oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva. U istraživanju je sudjelovala 41 osoba oboljela od sindroma iritabilnog crijeva, pacijenti gastroenterološke poliklinike Zavoda za gastroenterologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Kliničke bolnice Svet Duh u Zagrebu. Istraživanje je provedeno u dva dijela, u prvom i drugom dijelu su sudionici ispunjavali skup upitnika (Upitnik anksioznosti kao crte ličnosti, Indeks visceralne anksioznosti, Indeks anksiozne osjetljivosti, Upitnik percepcije bolesti, Upitnik zdravstvenog statusa), dok su u razdoblju između ispitivanja svakodnevno ispunjavali ljestvicu težine simptoma i ljestvicu raspoloženja. Rezultati pokazuju da su više razine anksioznosti, anksiozne osjetljivosti, GSA, emocionalnih reprezentacija značajno povezane s nižom mentalnom i tjelesnom komponentnom kvalitete života, dok su psihološke atribucije značajno povezane samo s nižom mentalnom komponentom kvalitete života, a više razine anksioznosti, anksiozne osjetljivosti, GSA, emocionalnih reprezentacija povezane s višom težinom simptoma kod oboljelih od IBS-a. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju kako je mentalnu komponentu kvalitete života moguće predvidjeti na temelju crte anksioznosti i anksiozne osjetljivosti, a tjelesnu komponentu kvalitete života na temelju crte anksioznosti. Težinu simptoma moguće je predvidjeti na temelju crte anksioznosti i GSA. Oboljeli od IBS-a smatraju psihološke atribucije (stres ili brige, obiteljski problemi...) i rizične faktore bolesti (navike hranjenja i dr.) najčešćim uzrokom svoje bolesti, dok samostalno navode stres i navike hranjenja. U provedenom istraživanju identificirani su neki čimbenici koji su relevantni za kvalitetu života i težinu simptoma te rezultati upućuju na važnost ispitivanja različitih aspekata anksioznosti i percepcije bolesti, njihove veze i doprinosa kvaliteti života i težini simptoma kod oboljelih od IBS-a.
Sažetak (engleski)
The aim of this study was: to explore the relationship of certain aspects of anxiety (trait anxiety, anxiety sensitivity, GSA) and illness perception (personal control, emotional representation, psychological attributions) with quality of life and symptom severity; to test the predictive value of certain aspects of anxiety (trait anxiety, anxiety sensitivity, GSA) and emotional representation for quality of life and symptom severity, as well as to describe the pattern of illness attributions of IBS patients. The sample consisted of 41 persons diagnosed with IBS, outpatients at the Gastroenterology Department of the Clinical Hospital Centre Rijeka and Clinical Hospital Sveti Duh Zagreb. The study was conducted in two parts, with participants completing sets of questionnaires in both parts (The Stait Trait Anxiety Inventory, Visceral Sensitivity Index, The Anxiety Sensitivity Index, The Revised Illness Perception Questionnaire, The medical Outcome Study Short-Form 36), and keeping a diary of symptom severity and mood daily in-between those two parts of the study. The results obtained show that higher anxiety, anxiety sensitivity, GSA and emotional representations lead to lower mental and physical quality of life, while attributing causes of illness to psychological factors leads to lower mental quality of life. Also, higher anxiety, anxiety sensitivity, GSA and emotional representations lead to more severe symptoms in IBS patients. The results of the regression analyses show that the mental component of quality of life can be predicted by trait anxiety, anxiety sensitivity, while the physical component of quality of life can be predicted by the trait anxiety alone. Symptom severity can be predicted by trait anxiety and GSA. Psychological attributions (e.g. stress or worries, family issues) and risk factors (e.g. eating habits) seem to be the most frequent illness attributions in IBS patients, also, stress and eating habits are the most commonly self-mentioned attributions in IBS patients. This study has identified some determinants significant for quality of life and symptom severity. The results indicate the importance of exploring the relationship of certain aspects of anxiety and illness perception, as well as their predictive value in determining quality of life and symptom severity in IBS patients.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:186:090008
Studijski programNaziv: Psihologija (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-11-20 13:43:13