prikaz prve stranice dokumenta OSMANSKA VJERSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
OSMANSKA VJERSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ
2020. urn:nbn:hr:172:226452
Gusić, Monika
Sveučilište u Splitu
Filozofski fakultet

Citirajte ovaj rad

Gusić, M. (2020). OSMANSKA VJERSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:226452

Gusić, Monika. "OSMANSKA VJERSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:226452

Gusić, Monika. "OSMANSKA VJERSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:226452

Gusić, M. (2020). 'OSMANSKA VJERSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, citirano: 13.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:226452

Gusić M. OSMANSKA VJERSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet; 2020 [pristupljeno 13.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:226452

M. Gusić, "OSMANSKA VJERSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Split, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:226452

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:226452
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovOSMANSKA VJERSKA ARHITEKTURA U HRVATSKOJ
AutorMonika Gusić
MentorMarko Rimac (mentor)
Član povjerenstvaJosip Vrandečić (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Filozofski fakultet
Split
Datum i država obrane2020, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Sažetak
Diplomski rad bavi se povijesnim pregledom osmanskih osvajanja u Hrvatskoj, počevši od prvih dodira Hrvata i Osmanlija krajem 14. stoljeća, koji su započinjali prepadima lakog konjaništva turskih akindžija, uključujući pljačkanje, odvođenje lokalnog stanovništva u roblje te paljenje i rušenje pa sve do kraja 18. stoljeća kada je formirana granica, koju i danas poznajemo. U kontekstu osmanskog imperijalističkog širenja bit će govora o upravno teritorijalnoj podjeli Osmanskog Carstva i dijelovima... Više Hrvatske koji su pripadali Osmanskom Carstvu. Obrađujući urbanu mrežu osmanskih gradova te vjerskih i svjetovnih objekata u njima, naglasak je stavljen na najbrojnija ostvarenja osmansko-islamskog graditeljskog nasljeđa – džamije, koje su Turci u velikom broju podizali na osvojenim prostorima, a čija se izgradnja vremenski podudara s okupacijom naših krajeva, odnosno tijekom 16. i 17. stoljeća. Budući da je ostavština tursko-islamske arhitekture najslabije istraženo područje hrvatske povijesti umjetnosti, rad će se temeljiti na navođenju osmanskih džamija podignutih u mjestima pod osmanskom vlašću u Hrvatskoj koje su zabilježene u povijesnim dokumentima te na povijesno-umjetničkoj analizi jedinih sačuvanih džamija kupolnog tipa iz 16. stoljeća u tri hrvatska grada: Klisu (danas katolička crkva sv. Vida u tvrđavi), Drnišu (danas inkorporirana u franjevačku crkvu sv. Ante) i Đakovu (danas katolička crkva Svih Svetih), od kojih je ona u Đakovu najbolje i najcjelovitije sačuvana. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
This master’s thesis deals with a historical overview of the Ottoman conquests in Croatia, starting with the first contact of Croats and Ottomans in the late 14th century, which began with raids carried out by the Akinji, the Turkish light cavalry, including looting, enslaving the local population and burning and demolition up until the end of 18th century when the border was formed, which we still know today. In the context of the Ottoman imperialist expansion, the administrative-territorial... Više division of the Ottoman Empire and the parts of Croatia which belonged to the Ottoman Empire are discussed. Considering the thesis covers the subject of the urban network of Ottoman cities as well as religious and secular buildings within them, the emphasis was placed on the most numerous monuments, i.e. achievements of the Ottoman-Islamic architectural heritage - mosques, which the Turks built in large numbers in the conquered areas, and whose construction coincides with the occupation of our region, i.e. during the 16th and 17th centuries. Since the legacy of Turkish-Islamic architecture is the least researched area of Croatian art history, the thesis is citing Ottoman mosques erected in Ottoman-ruled areas within Croatia which are recorded in historical documents. Furthermore, the thesis is based on a historical-artistic analysis of the only preserved domed mosques from the 16th century situated in three Croatian cities: Klis (today known as the Catholic Church of St Vitus in the Klis fortress), Drniš (the remains now incorporated into the Franciscan Church of St Anthony) and Đakovo (today known as the Catholic Church of All Saints), of which the latter, the one in Đakovo, is regarded as the best, and most completely preserved. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:172:226452
Studijski programNaziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički i istraživački
Smjer: nastavnički i istraživački
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-09-22 08:29:04
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.