prikaz prve stranice dokumenta Stopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine kao pokazatelj sigurnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji
  Preuzmi
PDF 539.28 KB
diplomski rad
Stopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine kao pokazatelj sigurnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji
2019. urn:nbn:hr:171:761842
Božinović Karauz, Tomislav
Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
Sudska medicina

Citirajte ovaj rad

Božinović Karauz, T. (2019). Stopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine kao pokazatelj sigurnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:761842

Božinović Karauz, Tomislav. "Stopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine kao pokazatelj sigurnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:761842

Božinović Karauz, Tomislav. "Stopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine kao pokazatelj sigurnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:761842

Božinović Karauz, T. (2019). 'Stopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine kao pokazatelj sigurnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, citirano: 06.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:761842

Božinović Karauz T. Stopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine kao pokazatelj sigurnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2019 [pristupljeno 06.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:761842

T. Božinović Karauz, "Stopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine kao pokazatelj sigurnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Split, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:761842

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:761842
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovStopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine kao pokazatelj sigurnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Naslov (engleski)Murder rates statistics as a safety indicator of Split-Dalmatia County in the period from 2003 to 2017
AutorTomislav Božinović Karauz
MentorKristijan Bečić (mentor)
Član povjerenstvaMarija Definis-Gojanović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaKatarina Vilović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaZenon Pogorelić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
(Sudska medicina)
Split
Datum i država obrane2019, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sudska medicina
Sažetak
Cilj: Glavni cilj ovog istraživanja bio je prikazati statističke podatke stopa ubojstava po godinama, županijama, spolu, godišnjem dobu, načinu ubojstva, te prikazati odnos stope ubojstava između Splitsko-dalmatinske županije, ostalih županija Republike Hrvatske, Europe i svijeta, za razdoblje od 01.01.2003. do 31.12.2017. godine. Materijali i metode: Ovim presječnim istraživanjem obuhvaćeni su podaci o ubijenim osobama prikupljeni iz Registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji... Više uključuju ukupan broj ubojstava na području Republike Hrvatske u zadanom razdoblju. U dobivenim podacima nalazi se godina ubojstva, županija ubojstva, spol žrtve, njihova dob u vrijeme ubojstva, mjesec ubojstva, te način i uzrok na koji je ubojstvo počinjeno. Ostali podaci o stopama ubojstava za područje Europe i svijeta, prikupljeni su iz članaka i statističkih baza podataka Eurostat-a i UNODC-a. Podaci su obrađeni deskriptivnim statističkim metodama i prikazani tablično i grafički. Rezultati: Kumulativna stopa ubojstava u razdoblju od 2003. do 2017. godine iznosi 20,63 na 100 000 stanovnika Republike Hrvatske. Postoji statistički značajna razlika u broju ubojstava između muškaraca i žena u Hrvatskoj. Spermanov koeficijent korelacije stope ubojstava u Republici Hrvatskoj pada s godinama. Kalendarski, u Republici Hrvatskoj ljeti je statistički značajno manji broj ubojstava u odnosu na očekivani. U najvećem broju ubojstava u Republici Hrvatskoj korišteno je vatreno oružje. Drugi najčešći način ubojstva su oštra oružja. U svim županijama osim u Zadarskoj, žrtve su većinom muškog spola. U Splitsko-dalmatinskoj županiji od 2003. do 2017. godine kumulativna stopa ubojstava iznosi 14,95 na 100 000 stanovnika. Statistički značajno je veći omjer ubijenih muškaraca od žena. Ljeti je bilo manje ubojstava od očekivane uniformne razdiobe. U najvećem broju ubojstava korišteno je vatreno oružje, druga po brojnosti su ubojstva počinjena oštrim predmetima. Zaključak: Splitsko-dalmatinska županija se pokazala trećom najsigurnijom županijom Republike Hrvatske, s nižom prosječnom stopom ubojstava od prosječne stope ubojstava Republike Hrvatske, te također kao veoma sigurnom regijom u usporedbi s prosječnom stopom ubojstava zajedničkih država svijeta. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
Objective: The main objective of this research was to present statistics of homicide rates by year, county, sex, season, mode of homicide, and to show the relation between homicide rates of Split-Dalmatia County, other counties, Croatia, Europe and the world, for the period from January 1st of 2003 to December 31st of 2017. Materials and Methods: This cross-sectional survey included data on total number of murder victims collected from the Registry of the Croatian Institute of Public... Više Health. The information provided contains the year of the murder, the county of murder, the sex of the victim, their age at the time of the murder, the month of the murder, and the manner and cause of the murder. Other data on homicide rates for European countries and countries of the world have been compiled from Eurostat, UNODC articles and statistical databases. Data was processed by descriptive statistical methods and is presented in tables and graphs. Results: In the Republic of Croatia from 2003 to 2017, the cumulative homicide rate is 20.63 per 100,000 inhabitants. There is a statistically significant difference in the number of murders between men and women in Croatia. Sperman's correlation coefficient for homicide rates in the Republic of Croatia has shown significant decrease over time. Concerning seasons, in the summer, the number of murders in the Republic of Croatia is statistically significantly lower than expected. Firearms were used in most murder cases in the Republic of Croatia, and the second most used were sharp weapons. The majority of victims were male, except for the Zadar County in which more victims were female. In the Split-Dalmatia County from 2003 to 2017, the cumulative homicide rate is 14.95 per 100,000 inhabitants. There is statistically significant higher ratio of murdered men than women. There have been less homicides during summer season than expected. Firearms were used in most murder cases while second most used were sharp objects. Conclusion: Split-Dalmatia County proved to be the third safest county in the Republic of Croatia, with a lower average homicide rate than the average rate of the Republic of Croatia, and also as a very safe region compared to the average homicide rate in the common countries of the world. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:171:761842
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-01-21 11:43:04
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.