prikaz prve stranice dokumenta Usporedba bodovnih sustava za procjenu rizika neželjenih kardiovaskularnih ishoda nakon akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST spojnice
  Preuzmi
PDF 1.74 MB
disertacija
Usporedba bodovnih sustava za procjenu rizika neželjenih kardiovaskularnih ishoda nakon akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST spojnice
2021. urn:nbn:hr:171:602934
Kristić, Ivica
Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet

Citirajte ovaj rad

Kristić, I. (2021). Usporedba bodovnih sustava za procjenu rizika neželjenih kardiovaskularnih ishoda nakon akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST spojnice (Disertacija). Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:602934

Kristić, Ivica. "Usporedba bodovnih sustava za procjenu rizika neželjenih kardiovaskularnih ishoda nakon akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST spojnice." Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:602934

Kristić, Ivica. "Usporedba bodovnih sustava za procjenu rizika neželjenih kardiovaskularnih ishoda nakon akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST spojnice." Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:602934

Kristić, I. (2021). 'Usporedba bodovnih sustava za procjenu rizika neželjenih kardiovaskularnih ishoda nakon akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST spojnice', Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, citirano: 18.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:602934

Kristić I. Usporedba bodovnih sustava za procjenu rizika neželjenih kardiovaskularnih ishoda nakon akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST spojnice [Disertacija]. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2021 [pristupljeno 18.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:602934

I. Kristić, "Usporedba bodovnih sustava za procjenu rizika neželjenih kardiovaskularnih ishoda nakon akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST spojnice", Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Split, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:602934

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:602934
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUsporedba bodovnih sustava za procjenu rizika neželjenih kardiovaskularnih ishoda nakon akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST spojnice
Naslov (engleski)Comparison of risk scores and sex-related outcomes in non-ST-elevation acute coronary syndrome during long term follow-up
AutorIvica Kristić
MentorMislav Vrsalović (mentor)
Član povjerenstvaDuška Glavaš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDarko Duplančić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaJoško Božić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
Split
Datum i država obrane2021-07-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		616 - Patologija. Klinička medicina
Sažetak
Cilj disertacije: Cilj ovog istraživanja je usporediti različite bodovne sustave u procjeni dugoročnih neželjenih ishoda u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom bez elevacije ST spojnice (NSTE-AKS). Dodatni cilj je istražiti razlike između spolova u obilježjima i dugoročnim neželjenim ishodima nakon NSTE-AKS. Materijali i metode: Ovo prospektivno istraživanje uključilo je 276 NSTE-AKS bolesnika podvrgnutih koronarnoj angiografiji u Kliničkom bolničkom centru Split između rujna... Više 2012. i svibnja 2015. godine koji su liječeni svim terapijskim metodama. Izračunata je vrijednost šest bodovnih sustava: GRACE 2.0, ACEF, SYNTAX, Clinical SYNTAX, SYNTAX II PCI i SYNTAX II CABG. Primarni skupni neželjeni ishod (MACE) sastojao se od srčane smrti, nefatalnog infarkta miokarda, ishemijskog moždanog udara i žurne koronarne revaskularizacije. Rezultati: Zabilježena su ukupno 64 (23,2%) MACE-a uz medijan praćenja od 35 mjeseci. Značajni neovisni prediktor MACE-a u multivarijatnoj analizi bio je ACEF bodovni sustav (HR 2,16, 95%CI 1,36-3,44, P=0,001), a najtočniji bodovni sustavi u predikciji MACE-a bili su ACEF (AUC 0,630) i SYNTAX II PCI (AUC 0,626). Bolesnici ženskog spola bili su stariji (medijan 69 vs. 63 godine, P=0,008), ali nije bilo značajne razlike između spolova u komorbiditetima, liječenju, nalazu koronarne angiografije i otpusnoj terapiji (P>0.05). U univarijatnoj analizi značajan prediktor MACE-a bio je ženski spol (HR 1,86, 95%CI 1,12-3,09, P=0,014) uz veću kumulativnu incidenciju MACE-a (P=0.014), ali nakon prilagodbe navedene razlike u predikciji (HR 1,60, 95%CI 0,94-2,73, P=0,083) i kumulativnoj incidenciji MACE-a (P=0,177) postale su neznačajne. Zaključci: ACEF bodovni sustav pokazuje najbolju prediktivnu vrijednost u ovoj NSTE-AKS populaciji. NSTE-AKS bolesnici ženskog spola imaju lošije dugoročne ishode, ali razlike između spolova nestaju nakon prilagodbe za osnovna obilježja. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
Objectives: The aim of this study was to compare several established risk scores in the alltreatment cohort of non-ST-elevation acute coronary syndrome (NSTE-ACS) during long-term follow-up. Additionally, the aim was to investigate sex-based differences in characteristics and long-term outcomes after NSTE-ACS. Materials and methods: This prospective study enrolled 276 consecutive patients with NSTEACS undergoing coronary angiography at the University Hospital of Split between... Više September 2012 and May 2015. Six risk scores were calculated: GRACE 2.0, ACEF, SYNTAX, Clinical SYNTAX, SYNTAX II PCI and SYNTAX II CABG. The primary outcome was a composite of cardiac death, nonfatal myocardial infarction, ischemic stroke and urgent revascularization (MACE). Results: A total of 64 (23.2%) MACE were recorded with a median follow-up of 35 months. Significant independent predictor for MACE in the multivariate analysis was ACEF risk score (HR 2.16, 95% CI 1.36-3.44, P=0.001), while the best discrimination for MACE showed ACEF (AUC 0.630) and SYNTAX II PCI (AUC 0.626) risk scores. Females were older (median 69 vs. 63 years, P=0.008), but there were no significant sex differences in comorbidities, treatment, coronary angiographic findings and discharge therapy (P>0.05). Significant predictor for MACE in the univariate analysis was female sex (HR 1.86, 95% CI 1.12-3.09, P=0.014) with a higher incidence of MACE (P=0.014), but after adjustment aforementioned differences in prediction (HR 1.60, 95% CI 0.94-2.73, P = 0.083) and the incidence of MACE (P=0.177) disappeared. Conclusions: The ACEF risk score demonstrates the best performance in this NSTE-ACS population. Female NSTE-ACS patients have poorer long-term outcomes, but sex differences disappear after multivariate adjustment. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:171:602934
Datum promocije2022
Studijski programNaziv: Klinička medicina utemeljena na dokazima
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-01-25 13:33:55
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.