prikaz prve stranice dokumenta Krvne stanice i imunost
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Krvne stanice i imunost
2017. urn:nbn:hr:166:112869
Žužić, Katarina
Sveučilište u Splitu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Odjel za biologiju

Citirajte ovaj rad

Žužić, K. (2017). Krvne stanice i imunost (Završni rad). Split: Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:166:112869

Žužić, Katarina. "Krvne stanice i imunost." Završni rad, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:166:112869

Žužić, Katarina. "Krvne stanice i imunost." Završni rad, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:166:112869

Žužić, K. (2017). 'Krvne stanice i imunost', Završni rad, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 28.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:166:112869

Žužić K. Krvne stanice i imunost [Završni rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2017 [pristupljeno 28.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:166:112869

K. Žužić, "Krvne stanice i imunost", Završni rad, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Split, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:166:112869

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:166:112869
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovKrvne stanice i imunost
Naslov (engleski)Blood cells and immune system
AutorKatarina Žužić
MentorMate Šantić (mentor)
Član povjerenstvaMate Šantić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaSanja Puljas (član povjerenstva)
Član povjerenstvaAntonela Paladin (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Odjel za biologiju)
Split
Datum i država obrane2017-06-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Krvne stanice su sastavni dio naše krvi. Osnovna podjela krvnih stanica je na eritrocite, trombocite i leukocite. Svaka od ovih skupina ima jako važnu ulogu u našem organizmu. Eritrociti vrše izmjenu plinova između stanica i okoline i daju boju krvi zahvaljujući hemoglobinu kojeg imaju u svojoj strukturi. Trombociti imaju glavnu ulogu u zgrušavanju krvi, a leukociti su zaduženi za imunitet. Različite uloge postižu diferencijacijom od zajedničke preteče stanice. Tijekom embrionalnog života one... Više nastaju iz pluripotentne matične stanice u fetalnoj jetri ili žumanjčanoj vreći, a nakon rođenja svoje stvaranje nastavljaju većinom u koštanoj srži. Proces stvaranja krvnih stanica u koštanoj srži naziva se hematopoeza. Taj proces je reguliran hormonima. Međutim, kada ta regulacija izmakne kontroli javljaju se poremećaji u koncentraciji krvnih stanica što u konačnosti ima za posljedicu razne bolesti, kao što su anemija, leukemija, tromboza i druge. Kako bi spriječio bolesti koje nisu genetski uzrokovane ili potaknute poremećajem u hormonskoj regulaciji, već one koje su posljedica ulaska virusa ili nekog drugog stranog organizma kao što su bakterije, organizam je razvio imunološki sustav. Postoje dvije vrste imunološkog sustava, prirođena i stečena imunost. Prirođena (urođena) ili nespecifična otpornost djeluje bez prethodnog kontakta s određenim antigenom. Ona se temelji na fizikalnim i kemijskim barijerama kao što su koža i sluznica te na staničnim mehanizmima obrane gdje glavu ulogu imaju fagociti i makrofagi. Na tu imunost, samo u kralješnjaka, razvila se stečena (adaptivna) imunost. Ona se javlja kao posljedica imunološke reakcije u kojoj središnju ulogu imaju limfociti. S obzirom na vrstu limfocita koji sudjeluju u imunološkoj reakciji, stečenu imunost dijelimo na humoralnu (limfociti B) i imunost posredovanu stanicama (limfociti T). Osnovna je razlika je ta da se tijekom imunološke reakcije, aktivirani limfociti T otpuštaju cijeli u limfu, a prethodno aktivirani limfociti B otpuštaju protutijela. Međutim, kada imunološki sustav pretjerano reagira, tj. počne proizvoditi veliku količinu protutijela na tvari koje inače nisu štetne dolazi do pojave alergija. Alergije mogu biti posljedica raznih alergena i lokalizirati se u različitim tkivima. Najučestalije alergijske reakcije su astma, peludna hunjavica i urtikarija. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:166:112869
Studijski programNaziv: Biologija i kemija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i kemije (univ. bacc. biol. et chem.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenaKljučne riječi unio urednik.
Datum i vrijeme pohrane2018-01-29 15:02:04
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.