prikaz prve stranice dokumenta Potreba za deskripcijom benzodiazepina u osoba starije životne dobi na razini primarne zdravstvene zaštite
  Preuzmi
PDF 492.25 KB
završni specijalistički
Potreba za deskripcijom benzodiazepina u osoba starije životne dobi na razini primarne zdravstvene zaštite
2023. urn:nbn:hr:163:950440
Nežmah, Lucija
Sveučilište u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Centar za primijenjenu farmaciju

Citirajte ovaj rad

Nežmah, L. (2023). Potreba za deskripcijom benzodiazepina u osoba starije životne dobi na razini primarne zdravstvene zaštite (Završni specijalistički). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:950440

Nežmah, Lucija. "Potreba za deskripcijom benzodiazepina u osoba starije životne dobi na razini primarne zdravstvene zaštite." Završni specijalistički, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:950440

Nežmah, Lucija. "Potreba za deskripcijom benzodiazepina u osoba starije životne dobi na razini primarne zdravstvene zaštite." Završni specijalistički, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:950440

Nežmah, L. (2023). 'Potreba za deskripcijom benzodiazepina u osoba starije životne dobi na razini primarne zdravstvene zaštite', Završni specijalistički, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, citirano: 11.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:950440

Nežmah L. Potreba za deskripcijom benzodiazepina u osoba starije životne dobi na razini primarne zdravstvene zaštite [Završni specijalistički]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet; 2023 [pristupljeno 11.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:950440

L. Nežmah, "Potreba za deskripcijom benzodiazepina u osoba starije životne dobi na razini primarne zdravstvene zaštite", Završni specijalistički, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:950440

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:163:950440
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPotreba za deskripcijom benzodiazepina u osoba starije životne dobi na razini primarne zdravstvene zaštite
AutorLucija Nežmah
MentorMaja Ortner Hadžiabdić (mentor)
Član povjerenstvaIvana Samardžić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMaja Ortner Hadžiabdić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaVesna Bačić Vrca (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
(Centar za primijenjenu farmaciju)
Zagreb
Datum i država obrane2023-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Farmacija
Farmacija
Sažetak
Cilj je ovog istraživanja bio odrediti udio starijih osoba u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje koriste benzodiazepine (BZD), analizirati vrstu, dozu, trajanje terapije i način primjene BZD-a te ustanoviti postoji li potencijal za depreskripciju BDZ-a. Također su analizirane klinički značajne interakcije između BZD-a i ostalih lijekova te dodataka prehrani. Istraživanje je provedeno na uzorku od 264 pacijenata starije životne dobi (>65 godina), u javnim ljekarnama na području... Više Zagreba, Istre i Kvarnera, u periodu od ožujka 2019. do ožujka 2020. godine. Dio je većeg istraživanja koje se provodi u više europskih zemlja u sklopu projekta EuroAgeism Horizon 2020. Za potrebe istraživanja definirano je četiri kriterija za depreskripciju, koristeći kanadske, australske i tasmanijske smjernice za depreskripciju BZD-a te podatke navedene u Sažetku opisa svojstava lijekova, na temelju kojih se odlučivalo o tome koji ispitanici bi mogli imati koristi od depreskripcije ovih lijekova. U ispitivanju je sudjelovalo 264 pacijenata, od kojih je 35,2 % muškaraca i 64,8 % žena prosječne dobi 74,49 (SD=6,81) godina. Ispitanici su koristili prosječno 5,97 ± 3,17 lijekova, BZD je koristilo 90 ispitanika (34,2 %), najčešće diazepam (n=41, 45,6 %) i alprazolam (n=25, 27,8 %). Najčešće indikacije za korištenje BZD-a bili su problemisa spavanjem (n=36, 40,0 %), anksioznost (n=26, 28,9 %) i kombinacija anksioznosti i nesanice (n=9, 10,0 %). Najviše ispitanika, njih 70 % (63 ispitanika), zadovoljilo je kriterij C za depreskripciju BZD-a koji se odnosio na trajanje terapije (duže od 12 tjedana). 30 % ispitanika imalo je prekoračenu preporučenu maksimalnu dnevnu dozu za starije osobe. Dobiveni rezultati pokazali su da bi 75 pacijenata (83,3 %) moglo imati koristi od depreskripcije. Osim toga, pokazalo se da bi se svim ispitanicima koji koriste BZD trebalo pristupiti s ciljem revizije terapije. Iz dobivenih rezultata dalo bi se zaključiti o potrebi za racionalnijim korištenjem BDZ-a u starijih osoba na razini primarne zdravstvene zaštite. Potrebno je podići svijest o problemu prekomjernog propisivanja BZD-a starijima kao rizičnoj skupini te educirati liječnike i ljekarnike o alternativnim terapijskim mogućnostima. Također valja obratiti pažnju na interakcije između BZD-a i drugih lijekova, osobito onih koji djeluju na SŽS, iz razloga što mogu povećati rizik nuspojava, padova i lomova. Smjernice i kriteriji za depreskripciju mogle bi biti koristan alat za racionalniju primjenu BZD-a. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
The goals of this study were to determine the percentage of older people in Croatian primary health care who use benzodiazepines (BZD) and to characterize those drugs by type of drug, dose, and duration of treatment. The study also aimed to estimate the need for deprescribing BZD and analyse clinically significant interactions between BZD and other medications, including over-the-counter drugs. A total of 264 older patients (>65 years) from two regions (Zagreb and Istra and... Više Kvarner) were included in this study. Data were collected from patients in community pharmacies using a standardized questionnaire between March 2019 and May 2020. This study is part of a larger study conducted in several European countries as part of the EuroAgeism Horizon 2020 project. To determine which patients could benefit from deprescribing BZD, four criteria for deprescribing were defined using Canadian, Australian, and Tasmanian guidelines, as well as the Summary of Product Characteristics of the drugs analysed. Of the 264 patients included in the study, 35.2% were male and 64.8% were female, with a mean age of 74.49 (SD=6.81) years. On average, patients used 5.97 ± 3.17 drugs, with 90 patients (34.2%) using BZD. Diazepam was the most commonly used BZD (n=41, 45.6%), followed by alprazolam (n=25, 27.8%). The most common indications for BZD use were insomnia (n=36, 40.0%), anxiety (n=26, 28.9%), and a combination of both (n=9, 10.0%). The majority of patients (n=63, 70%) used BZD for more than 12 weeks, which met the criteria for deprescribing. 30% of the patients exceeded the recommended maximum daily dosage for older adults. The results indicated that at least 75 patients (83.3%) could benefit from deprescribing BZD. Furthermore, all patients who participated in this study and used BZD should have their therapy reviewed and optimized. The results of this study highlight the need for the rationalization of BZD use in older adults in primary care settings. There is a necessity to raise awareness about prescribing BZD drugs to older adults and educate doctors and pharmacists about alternative therapeutic options. Additionally, attention should be given to interactions between BZD drugs and other medications, especially those with an impact on the central nervous system, as their combined use can increase the risk of side effects, falls, and fractures. Guidelines and criteria for deprescribing can serve as useful tools in rationalizing the usage of BZD drugs among older adults. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:163:950440
Studijski programNaziv: Klinička farmacija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/sveučilišna magistra kliničke farmacije (univ. mag. pharm.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-05-17 14:24:57
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.