Naslov Samoubojstva u Republici Hrvatskoj Naslov (engleski) Suicides in Republic of Croatia Autor Ana Boras Mentor Snježana Mrđen (mentor)Član povjerenstva Snježana Mrđen (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Vera Graovac Matassi (član povjerenstva)Član povjerenstva Lena Mirošević (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zadru Datum i država obrane 2018-10-22, Hrvatska Znanstveno / umjetničko INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI Sažetak Podaci o samoubojstvima u Hrvatskoj prate se od sredine 20. stoljeća, najprije od strane Saveznog zavoda za statistiku iz Beograda da bi od osamostaljenja Republike Hrvatske tu ulogu preuzeo Državni zavod za statistiku iz Zagreba. U skladu s prethodnim saznanjima o samoubojstvima postavljene su teze s ciljem pobližeg otkrivanja zakonitosti vezana uz samoubojstva u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da je, suprotno očekivanom, najviše samoubojstava izvršeno u predratno vrijeme, te za vrijeme Domovinskog rata. Porast broja samoubojstava u ovom razdoblju vezan je uz povećanje dostupnosti vatrenog oružja. Sukladno općoj zakonitosti potvrđena je veća sklonost samoubojstvu od strane muškaraca u odnosu na žene. Rezultati su pokazali i da stanovništvo srednje životne dobi izvrši najviše samoubojstava, ali su najviše stope bilježene kod stanovništva u najstarijoj životnoj dobi, što se objašnjava obiteljskim i socioekonomskim gubicima te različitim vrstama oboljenja u ovim dobnim skupinama. Istovremeno su najniže vrijednosti broja i stopa samoubojstava zabilježeni kod stanovništva u najmlađim dobnim skupinama. Rezultati su pokazali i da je pripadnost određenim narodosnim skupinama čimbenik sklonosti samoubojstva. Na primjeru Hrvatske potvrđena je teorija o “prijenosu“ visokih stopa samoubojstava pripadnika mađarske i češke narodnosti, ali i niskih stopa samoubojstava kod Talijana koji su u analiziranom razdoblju živjeli u Hrvatskoj. Utvrđeno je također da su stope samoubojstava najviše kod obudovjelog stanovništva, što se također objašnjava višom životnom dobi, posebice gubitkom bračnog partnera. Rezultatima je utvrđeno i da se sklonost suicidu smanjuje s povećanjem razine obrazovanja, ali i da je ta pravilnost izraţenija kod muškaraca nego kod žena. Stanovništvo s osobnim prihodom bilježilo je najviše stope suicida za oba spola prema aktivnosti, te su muškarci imali više stope kod aktivnog i stanovništva s osobnim prihodom, dok su u kategoriji uzdržavanog više stope bilježene za žene. Istraživanje je pokazalo i da je vješanje najčešći izbor samoubojica kod oba spola, ali je kod muškaraca dominantnije u odnosu na žene. Općenito je utvrđeno da je nakon druge polovice 20. stoljeća, konačno bilježen pozitivan trend vezan za suicidalnost u Hrvatskoj te je došlo do smanjenja broja i stopa suicida u svim dobno-spolnim skupinama.
Sažetak (engleski) Data on suicide rate in Croatia has been monitored since the middle of the 20th century, first by the Federal Bureau of Statistics in Beograd, and after the independence, by the Croatian Bureau of Statistics in Zagreb. In accordance with the previous findings on suicide rates, theses have been formatted with the aim of closer detection of the legitimacy associated In accordance with the general legitimacy, women are less inclined to suicide. The results have also shown that the middle-aged population is most inclined to suicide, but highest rates have been recorded for the old-aged population, which is explained through family and socioeconomic losses and various diseases in these age groups. At the same time, the lowest suicide rates have been recorded in the youngest age groups. The results have also shown that belonging to a certain nationality group seem to reflect a higher risk factor of suicide. On the example in Croatia, the theory of ''transfer'' of the high suicide rate has been confirmed when it comes to the Hungarian and Czech nationalities, but also, a low suicide rate in Italian nationality population who has lived in Croatia during the analyzed period of time. It has also been found that the suicide rates are the highest in the widowed population, which is explained through old age and especially losing a spouse. The results have shown that the suicide rates go down when the education level is higher and that this is more obvious in male than female population. The population with personal income had the highest suicide rates for both sexes according to the activity, and the men had higher rates in the activity and personal income categories, while in the category of dependents, the women had a higher rate. The research has shown that hanging is the most common method of suicide, but it is more dominant in men. Generally, it has been found that after the second half of the 20th century, there has finally been recorded a positive trend regarding the suicide in Croatia and the number of suicides and the suicide rates in all age and sex groups has dropped.
Ključne riječi
bračno stanje
dob
Hrvatska
narodnost
razina obrazovanja
samoubojstva
spol
Ključne riječi (engleski)
age
Croatia
education level
marital status
nationality
sex
suicides
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:162:772366 Studijski program Naziv: Primijenjena geografija (jednopredmetni) Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2019-05-08 14:26:18
