U središtu teorije migrantskih mreža je pretpostavka da pojedinci i pojedinke migriraju prema mjestima gdje već imaju kontakte. Informacije koje se šire putem migrantskih mreža umanjuju troškove i rizike s kojima se suočavaju budući migranti te tako utječu na migrantske strategije. U tom kontekstu, razvoj novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija pokazuje se od posebnog značaja za migrante i ne-migrante koji se nalaze na geografski udaljenim lokacijama, ali ostaju povezani kroz transnacionalne mreže. Temeljni cilj ovog rada je objasniti kako internetske društvene mreže utječu na migracijske procese. U istraživanju smo kvalitativnom metodom analizirali sadržaj objavljen u Facebook grupi „Idemo u Irsku“ u periodu od trideset dana. Analizom objava došli smo do zaključka kako postoji nekoliko načina kako ova internetska mreža facilitira proces migracije, a prvenstveno je riječ o omogućavanju pristupa neslužbenim informacijama. Članovi Facebook grupe pretežito razmjenjuju praktične informacije vezane uz tržište rada, pravne mogućnosti i načine putovanja u stranu zemlju. Osim dijeljenja informacija, korisnici dijele i vlastite planove i iskustva što posljedično olakšava proces migracije za članove grupe. Primjetno je i kako se u grupi uglavnom iznose pozitivna iskustva što doprinosi smanjenju percepcije rizika koji za sobom povlači migracija, ali može i ohrabriti one koji čitaju poruke da se i sami odluče na migraciju. Indikativne, u tom smislu, postaju i objave u kojima članovi naglašavaju koliko su se oslanjali na informacije i podršku pružene u grupi pri donošenju odluke o migriranju.