| Sažetak | U radu se istražuju književni prilozi na hrvatskome jeziku u Katoličkoj Dalmaciji, vjersko -politiĉkim novinama koje su izlazile u Zadru u drugoj pol. XIX. st., od 1870. do 1898. Novine se pojavljuju u specifičnim vjerskim, društveno-političkim i književnopovijesnim okolnostima, što je prikazano u uvodnome dijelu rada. Iako su primarno bile vjerske novine, na stranicama Katoličke Dalmacije objavljivani su mnogi prilozi iz politike, ali i književnosti. Nakon prve faze istraživanja izrađena je bibliografija književnih priloga koja je postala osnovno polazište za drugu fazu, tj. za sustavno istraživanje književne problematike. U interpretativnom procesu rada književni prilozi istražuju se u kontekstu književnih razdoblja predrealizma i realizma i sve do konca XIX., kao i po rodovima i književnim žanrovima. U odnosu na redovite i prevladavajuće priloge vjerskog sadržaja, književni prilozi dosta su zastupljeni u nepuna tri desetljeća izlaženja lista. Redovito se objavljuju poetski književni prilozi, najčešće u poetskom obliku s religioznim, domoljubno-rodoljubnim i prigodničarskim motivima. Tekstove objavljuju različiti autori poput Stjepana Buzolića, S. S. Kranjčevića, Augusta Harambašića i dr. U odnosu na poeziju iz toga razdoblja prilozi u Katoličkoj Dalmaciji dosta odstupaju, počevši od estetske vrijednosti, međutim vrlo su značajni jer su uglavnom bili uvjetovani svjetonazorom (katoličanstvom) i političkim pravcem (pravaštvom). Prozni prilozi slabo su zastupljeni u Katoličkoj Dalmaciji. Tiskano je nekoliko kraćih pripovijesti i crtica moralno-didaktičkog sadržaja. Najznačajnija je putopisna proza koja se javlja u osamdesetim godinama, što je bila i književna pojavnost na lokalnoj i pokrajinskoj razini. Neki od putopisa su književno vrlo značajni, pisani umjetničkim jezikom i na višoj estetskoj razini od pripovijesti i crtica. I putopisi i poezija djelomično su obilježeni svjetonazorom i pravaškim političkim smjerom. Istraživanjem se također pokazuje recepcija usmene i starije književnosti, kao i zastupljenost stranih književnosti na stranicama lista. Ti prilozi, premda nisu mnogobrojni, zastupljeni su u cijelom periodu izlaženja. Usmena književnost pronalazi se u tragovima, poglavito u prigodničarskoj poeziji i religioznoj. Starija književnost može se promatrati kroz izdavačku djelatnost iz toga područja, zatim u kontekstu s godišnjicama i jubilejima pojedinih autora i sl. Može se također zaključiti da je A. K. Miošić u odnosu na druge starije pisce za Katoličku Dalmaciju bio zanimljiviji, prvenstveno kao nacionalni i književni uzor, pa su mu posvećeni pojedini prilozi. Na temelju priloga iz književne kritike može se zaključiti da se Katolička Dalmacija, osobito kroz priloge J. Čedomila, uključila u onodobne književne procese. Čedomilovi tekstovi su zapravo studije o tome na koje načine i prema kojim kriterijima se vrednuje književno djelo. On je u ovom glasilu, slično kao i u drugim periodicima iz toga doba, uveo nove kritičke poglede i književnopovijesne prosudbe, poglavito po uzoru na romanske teoretičare, počevši od talijanskih i francuskih autora. Uz Jakšu Čedomila na području književne kritike javilo se više autora, među kojima je Nikola Šimić koji se svojim prilozima ukljuĉio u onodobne rasprave o realizmu, naturalizmu i verizmu. Književnokritičkim prosudbama o književnosti, pojedinim autorima i djelima te književnim časopisima i područjima koja su barem rubno povezana s književnošću, posvećen je znatan broj priloga, koji se svrstavaju u tekuću kritiku i prigodne članke. U osamdesetim i devedesetim godinama u Katoličkoj Dalmaciji česti su prilozi o glagoljici i staroslavenskome jeziku sa svrhom da se sačuva staroslavenski jezik u bogoslužju. Uz vjerske, političke i književne priloge staroslavenska problematika poslužit će za realiziranje programa Katoličke Dalmacije, ali i za političke ciljeve – za očuvanje nacionalnog identiteta. Tema o glagoljaškoj tradiciji nije mnogima odgovarala, pa ni u samoj Katoličkoj Crkvi. Zbog toga, ali i zbog gorljivog domoljublja Ive Prodana, urednika Katoličke Dalmacije, u jesen 1898. novine su zabranjene i prestaju izlaziti. Istraživanjem književnih priloga u Katoličkoj Dalmaciji, može se zaključiti da je u tom listu hrvatska književnost bila znatno zastupljena u cijelom razdoblju njegova izlaženja od 1870. do 1898. godine. Na taj način ona je u tim vjersko-političkim novinama poslužila u očuvanju vjere, tradicije i nacionalne individualizacije u drugoj pol. XIX. st. |
| Sažetak (engleski) | This thesis a research on the literary supplements written in Croatian language and published in Katolička Dalmacija (The Catholic Dalmatia), a religious-political newspaper that was being published in Zadar in the second half of the 19th century, from 1870 to 1898. The newspaper appeared in specific religious, social-political and literary-historical circumstances, which is presented in the introductory part of the thesis. Even though it was primarily a religious newspaper, a lot of political and literary supplements were published on the pages of Katolička Dalmacija. A bibliography of literary supplements was made after the first phase of research and it became a basis for the second phase, i.e. for the systematic research of literary issues. The literary supplements have been researched in an interpretative process in the context of literary periods of pre-realism and realism to the end of the 19th century, as well as according to their form and genre. In relation to regular and dominant supplements of religious content, the literary supplements were largely present in almost three decades of Katolička Dalmacija being published. The poetic literary supplements were regularly published, the most often in a poetic form with religious, patriotic-nationalistic and occasional motifs. Different authors, such as Stjepan Buzolić, SS Kranjčević, August Harambašić, etc, published the texts. In relation to that period poetry, the supplements in Katolička Dalmacija quite declined, starting with the aesthetical value, however they were very significant because they were mainly conditioned by the worldview (Catholicism) and the political orientation ( The Party of Rights). The prose supplements were rarely present on the pages of Katolička Dalmacija. Only a few shorter moral-didactic stories and notes were published. The most significant prose is the travel prose which appeared in the 80s, that could also be seen in local and provincial literature. Some of those travel descriptions are literary very significant, they were written in an artistic language and they were on a higher aesthetical level than the short stories and the notes. The travel prose and the poetry were partially marked by the worldview and the Party of Rights political orientation. The research also shows the reception of the oral and older literature, as well as the presence of foreign literature on the pages of the newspaper. Those supplements, although not numerous, were present throughout the whole period of publishing. The oral literature is found in traces, mainly in occasional and religious poetry. The older literature can be observed through the publishing activity in the area and through the context of certain authors’ anniversaries and jubilees. One can conclude that AK Miošić, as opposed to other older authors, was more interesting to Katolička Dalmacija, particularly as a national and literary role-model, so certain supplements were dedicated to him. Based on literary criticism supplements, one can conclude that Katolička Dalmacija got involved in the literary processes of the time, especially through J Ĉedomil’s supplements. Ĉedomil’s texts are really the studies of how to and on what criteria to value a literary work. In this publication, similar to other periodicals of the time, he introduced new critical views and literary-historical judgements, especially following the example of Roman theoreticians, starting with Italian and French authors. More authors appeared in the field of literary criticism, including Nikola Šimić who got involved in that time discussions on realism, naturalism and verism with his supplements. A considerate number of supplements, which were classified as the current criticism and occasional articles, were dedicated to the literary-critical judgements of literature, certain authors, works, literary magazines and fields that were at least borderline connected to literature. In the 80s and the 90s, there were frequent supplements on the Glagolitic script and the Old Slavic language with the purpose of preserving the Old Slavic language in liturgy. Along with the political and literary supplements, the Old Slavic issues would serve to achieve the programme of Katolička Dalmacija, but also to achieve the political goals – to preserve the national identity. The Glagolitic tradition theme didn’t suit many people, not even in the Catholic Church. Because of that and because of the passionate patriotism of Ivo Prodan, the editor of Katolička Dalmacija, the newspaper was prohibited in autumn 1898 and was stopped from publishing. By doing research on the literary supplements in Katolička Dalmacija, one can conclude that the Croatian literature was significantly represented throughout the whole period of publishing from 1870 to 1898. In that way, in the religious-political newspaper, the literature served as a means to preserve the religion, the tradition and the national individualisation in the 2nd half of the 19th century. |
