prikaz prve stranice dokumenta Emocije i mucanje
  Preuzmi
PDF 378.78 KB
diplomski rad
Emocije i mucanje
2020. urn:nbn:hr:158:912572
Marinović, Marija
Sveučilište u Zagrebu
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Citirajte ovaj rad

Marinović, M. (2020). Emocije i mucanje (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:158:912572

Marinović, Marija. "Emocije i mucanje." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:158:912572

Marinović, Marija. "Emocije i mucanje." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:158:912572

Marinović, M. (2020). 'Emocije i mucanje', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, citirano: 03.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:158:912572

Marinović M. Emocije i mucanje [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; 2020 [pristupljeno 03.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:158:912572

M. Marinović, "Emocije i mucanje", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:158:912572

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:158:912572
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovEmocije i mucanje
Naslov (engleski)Emotions and stuttering
AutorMarija Marinović
MentorAna Leko Krhen (mentor)
Član povjerenstvaAna Leko Krhen (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Bonetti (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIva Hrastinski (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Zagreb
Datum i država obrane2020-06-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Logopedija
Sažetak
Mucanje je poremećaj tečnosti govora kojeg karakteriziraju ponavljanja, produžavanja, oklijevanja, pauze i/ili blokade glasova, slogova i riječi. No mucanje ne narušava samo tečnost govora, njegov utjecaj je vidljiv i na psihosocijalnom i psihoemocionalnom području. Nepredvidljivost kao i ostala obilježja mucanja stvaraju napetost koja se s vremenom pretvara u anksioznost i strah koji motivira osobe koje mucaju prema strategijama koje će ih lišiti stresora i neugode: izbjegavanje i „bježanje“... Više od situacija koje stvaraju stres, a što kao posljedicu sa sobom nosi smanjenu kvalitetu života i poteškoće na emocionalnom području. Istraživanja su pokazala da se kod osoba koje mucaju pojavljuju emocije straha, srama, frustracije, ljutnje, krivnje, bijesa, neugode, ali i anksioznost koja je često razlog ulaska u terapiju mucanja. Na odnos emocija i mucanja promatra se kroz prizmu međusobnog utjecaja komponenti temperamenta: emocionalne regulacije i reaktivnosti i obilježja mucanja. Putem rezultata bihevioralnih i psihofizioloških metoda istraživanja i procjene emocija kod mucanja, te izvještaja skrbnika otkrivena je povećana razina negativne emocionalne reaktivnosti prije i za vrijeme netečnosti u govoru, često udružena sa smanjenom emocionalnom regulacijom, i to nakon izlaganja pozitivnim emocionalnim stanjima. Nadalje, pretpostavlja se da povećana emocionalna reaktivnost sa smanjenom emocionalnom regulacijom odvraća pažnju osobe koja muca s procesa jezično-govornog planiranja i produkcije, potkrepljuje netečnosti u govoru te predstavlja rizik za perzistentnost mucanja. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
Stuttering is a speech fluency disorder characterised by repetitions, prolongations, hesitations, pauses and/or blocks of phonemes, syllables and words. Stuttering doesn't just disrupt the fluency of speech, but it also has visible impact on the pyschosocial and psycho-emotional domain. Unpredictability, among with other characteristics of stuttering creates the tension which with time turns into anxiety and fear that drives people who stutter toward shame and discomfort reducing strategies:... Više avoidance and „escaping“ from stress-inducing situations. This consequently reduces the quality of life and creates emotional difficulties. Studies have shown that in persons who stutter, emotions such as fear, shame, frustration, anger, guilt, rage, and discomfort appear. However, it is anxiety that is often the main reason to enter therapy for stuttering. The relation between emotions and stuttering is viewed through the prism of mutual influence of temperament components: emotion regulation, emotional reactivity and characteristics of stuttering. Through the results of behavioral and psychophysiological methods of research and evaluation of emotions in stuttering, and through the caregiver reports, increased level of negative emotional reactivity is revealed, before and during the disfluency in speech, and is frequently associated with reduced emotion regulation, especially after being exposed to positive emotional state. Furthermore, it is hypothesized that increased emotional reactivity with reduced emotion regulation distracts a person who stutters from the processes of speech and language planning and production, corroborates disfluencies in speech and presents the risk for persistence of stuttering. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:158:912572
Studijski programNaziv: Logopedija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra logopedije (mag. logoped.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-10-14 12:43:37
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.