prikaz prve stranice dokumenta Razlike u usvajanju željeza u zrno srednjoeuropske germplazme pšenice
  Preuzmi
PDF 1.07 MB
diplomski rad
Razlike u usvajanju željeza u zrno srednjoeuropske germplazme pšenice
2016. urn:nbn:hr:151:495940
Brica, Marina
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Zavod za biljnu proizvodnju i biotehnologiju

Citirajte ovaj rad

Brica, M. (2016). Razlike u usvajanju željeza u zrno srednjoeuropske germplazme pšenice (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:495940

Brica, Marina. "Razlike u usvajanju željeza u zrno srednjoeuropske germplazme pšenice." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:495940

Brica, Marina. "Razlike u usvajanju željeza u zrno srednjoeuropske germplazme pšenice." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:495940

Brica, M. (2016). 'Razlike u usvajanju željeza u zrno srednjoeuropske germplazme pšenice', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, citirano: 23.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:495940

Brica M. Razlike u usvajanju željeza u zrno srednjoeuropske germplazme pšenice [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek; 2016 [pristupljeno 23.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:495940

M. Brica, "Razlike u usvajanju željeza u zrno srednjoeuropske germplazme pšenice", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:495940

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:495940
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovRazlike u usvajanju željeza u zrno srednjoeuropske germplazme pšenice
Naslov (engleski)Variability in grain iron accumulation of Middle European wheat germplasm
AutorMarina Brica
MentorAndrijana Rebekić (mentor)
Član povjerenstvaSonja Petrović
Član povjerenstvaSonja Marić
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
(Zavod za biljnu proizvodnju i biotehnologiju)
Osijek
Datum i država obrane2016-01-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Genetika i oplemenjivanje bilja, životinja i mikroorganizama
Sažetak
Pšenica je biljka koja se uzgaja širom svijeta. Globalno, ona je najvažnija zrnata biljka koja se koristi za ljudsku prehranu i druga je na ljestvici ukupne proizvodnje prinosa žitarica odmah iza kukuruza. Zrna žitarica su važan izvor željeza za ljude, ali njegova bioraspoloživost iz zrna žitarica je niska. Jedan od načina povećanja koncentracije Fe u jestivim dijelovima biljke je biofortifikacija, koja ovisno o pristupu problemu i načinu rješavanja problema niske akumulacije Fe može biti... Više agronomska i/ili genetska. Cilj ovoga istraživanja je bio utvrditi razlike u usvajanju željeza u zrno sorata pšenice obzirom na različito podrijetlo. Istraživanje je provedeno na 20 sorata pšenice. Koncentracija željeza u zrnu pšenice izmjerena je na ICP-OES uređaju. Prosječna koncentracija željeza u čitavom uzorku iznosila je 41,13 ± 9,5 mg kg-1. Čitav uzorak podijeljen je u pet skupina s obzirom na podrijetlo sorata (Hrvatska, Mađarska, Austrija, Njemačka i Češka). Uspoređujući skupine najvišu prosječnu koncentraciju željeza imala je skupina hrvatskih sorata pšenice (48,37 ± 15,42 mg kg-1), dok je najnižu koncentraciju imala skupina mađarskih sorata (35,87 ± 3,87 mg kg-1). Prosječna koncentracija željeza kod skupine austrijskih sorata iznosila je 44,56 ± 10,68 mg kg-1, kod skupine njemačkih sorata bila je 37,11 ± 4,91 mg kg-1 i kod čeških sorata iznosila je 39,85 ± 0,75 mg kg-1. Veza između koncentracije željeza u zrnu pšenice i podrijetla ispitivana je Spearmanovim (rs) koeficijentom korelacije, pri čemu nije utvrđena statistički značajna veza između ispitivanih svojstava rs = - 0,05 (p = 0,82; n = 20). Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
Wheat is a plant grown all around the world. Globally, it is the most important cereal that is used for human consumption and ranking second in total production of crop yields just behind maize. Cereal grains are an important source of iron for humans, but iron bioavailability in cereal grains is low. One way to increase concentration of Fe in the edible plant parts is biofortification that can be, regarding the approach to problem, agronomic or genetic. The aim of this study was to... Više determine differences in the iron grain accumulation in different wheat cultivar originating from different countries. The study was conducted on 20 wheat cultivars. The concentration of iron in wheat grain was using ICP-OES. The average concentration of iron in the sample (n = 20) was 41.13 ± 9.5 mg kg-1. The genotypes were divided into five groups according to country of origin (Croatia, Hungary, Austria, Germany and the Czech Republic). The highest concentration of iron was measured in a group of Croatian cultivars (48.37 ± 15.42 mg kg-1), while the lowest concentration was in group of Hungarian cultivars (35.87 ± 3.87 mg kg-1). The average iron concentration in a group of Austrian cultivars was 44.56 ± 10.68 mg kg-1, in German group was 37.11 ± 4.91 mg kg-1, and in the group of Czech cultivars 39.85 ± 0.75 mg kg-1. The relationship between grain iron concentration and wheat origin was tested by Sperman’s (rs) correlation coefficient. Where no significant correlation was found (rs = -0.05; p = 0.82; n = 20). Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:151:495940
Studijski programNaziv: Bilinogojstvo; smjerovi: Biljna proizvodnja, Ishrana bilja i tloznanstvo, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Zaštita bilja
Smjer: Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka bilinogojstva (mag. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenadiplomski rad
Datum i vrijeme pohrane2016-03-03 10:39:39
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.