U dinamičnom vremenu globalizacije i sve većeg povezivanja svijeta vidljivo je ljudsko djelovanje na okoliš. Klimatske promjene su posljedica našeg djelovanja. Potrebno je međusobno djelovanje različitih subjekata ekonomije pa tako i uključivanje središnjih banaka. Središnje banke imaju ograničenu sposobnost djelovanju u okviru svojih mandata. Od velike važnosti je da banke prepoznaju i upravljaju rizicima klimatskih promjena. Rizici klimatskih promjena mogu se podijeliti u dvije skupine na fizičke rizike i tranzicijske rizike. Trenutno je pozornost središnjih banaka usmjerena na procjenu klimatskih rizika prilikom ispunjavanja svog cilja stabilnosti cijena. Monetarna politika može se susresti s ograničenjima u svom transmisijskom mehanizmu i kompromisima u pogledu ovoga problema, ali unatoč svemu može pozitivno doprinijeti rješavanju i smanjenju posljedica gorućeg problema. Svaka središnja banka djeluje na svoj način i u skladu sa okvirom svojeg gospodarstva. ECB djeluje na način da podržava održivi rast EU, Banka Brazila usmjerene je većinom na agro/poljoprivredne mjere. Središnja banka Engleske kao i ECB provodi mjere kojim uključuje klimatske rizike u svoj nadzor, a banka Kine potiče investiranje u zelenu ekonomiju.