| Sažetak | U ovom radu je prikazano istraživanje koje se provodi u dvije škole s učenicima većinskog stanovništva koji čine kontrolnu skupinu i tri škole s učenicima Romima koji se nalaze u središtu istraživanja. Naime, cilj rada je proučiti koliko učenici Romi razumiju hrvatski jezik i pojmove iz svakodnevnog života u odnosu na učenike većinskog stanovništva.
U teorijskom dijelu, u prvom poglavlju govori se o nazivlju (podrijetlu) Roma, odnosno kako su Romi dobili ime Cigani te kako je došlo do imena Rom. Drugo poglavlje prikazuje simbole Roma: jezik romani chib, zastavu, himnu Gjelem Gjelem, zajednicu i obitelj u kojoj žive te njihovo prilagođavanje vjeri s obzirom na mjesto u kojem se nalaze. Treće poglavlje govori o Romima u
Hrvatskoj, odnosno o općim – sociodemografskim podacima Roma u Republici Hrvatskoj te zastupljenost Roma u obrazovanju. Zatim imamo zasebno četvrto poglavlje koje govori o Romima u Međimurju, odnosno kada su se prvi put pojavili tamo, koliko ih ima te kakva im je život i školovanje. Iduće jako bitno poglavlje je Nacionalni plan za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine čiji je glavni cilj razvoj jednakosti, uključivanja i sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj do 2027. godine.U praktičnom dijelu rada prikazano je kvalitativno istraživanje koje se provodi uz pomoć pohađaju učenici većinskog stanovništva i tri osnovne škole gdje su ispitani samo razredi s učenicima Romima. Iz svake škole uzeti su 1. i 3. razred kako bi se ispitala razlika o poimanju postavljenih pojmova iz svakodnevnog života s obzirom na starost učenika.
Rezultati su pokazali kako se učenici mogu sporazumjeti na hrvatskom jeziku, ali ne razumiju sve pojmove iz svakodnevnog života. Naravno, učenici Romi u 1. razredu znaju manje pojmova od učenika u 3. razredu jer u školi nauče neke pojmove koje doma ne koriste. Učenici Romi polaze u predškolu prije polaska u prvi razred kako bi naučili hrvatski jer ga upotrebljavaju jako malo ili ga uopće ne upotrebljavaju. Prema tome autorica je s učenicima razgovarala na hrvatskom standardnom jeziku, no neki učenici nisu razumjeli što ih pita te im je morala postavljati puno dodatnih potpitanja kako bi od njih dobila odgovor. Moramo shvatiti kako su romskoj djeci škola, učenici, a i njihova kultura te pojmovi iz svakodnevnog života nešto novo, nešto strano. Učenici istovremeno trebaju ovladati jezikom (govornim i pisanim), nastavnim gradivom iz svih predmeta propisanih školskim programom te pravilnim ponašanjem nove kulture (Bakić-Tomić, 2014). Od učenika koji do sada nisu upoznati s hrvatskim standardnim jezikom, iako se nalaze u Hrvatskoj postavljeni su visoki ciljevi koje oni teško savladavaju |
| Sažetak (engleski) | This paper presents a study conducted in two schools with majority students who form the control group and three schools with Roma students who are at the center of the research. Namely, the aim of this paper is to study the extent to which Roma students understand the Croatian language and concepts from everyday life in relation to students of the majority population. In the theoretical part, the first chapter talks about the terminology (origin) of the Roma, ie how the Roma got the name Gypsies and how the name Roma came about. The second chapter presents the symbols of the Roma: the language of the romani chib, the flag, the anthem Gjelem Gjelem, the community and family in which they live, and their adaptation to religion according to the place where they are. The third chapter deals with Roma in Croatia, ie general socio-demographic data of Roma in the Republic of Croatia and the representation of Roma in education. Then we have a separate fourth chapter that talks about the Roma in Međimurje, that is, when they first appeared there, how many there are and what their life and education is like. The next very important chapter is the National Plan for Roma Inclusion, for the period from 2021 to 2027, whose main goal is the development of equality, inclusion and participation of members of the Roma national minority in the Republic of Croatia until 2027.
The practical part of the paper presents a qualitative research conducted with the help of a structured interview of 20 questions. The study involved two primary schools attended by majority students and three primary schools where only classes with Roma students were examined. 1st and 3rd grade were taken from each school to examine the difference in the understanding of the set concepts from everyday life with regard to the age of the students. The results showed that students can communicate in Croatian, but do not understand all the concepts of everyday life. Of course, Roma students in the 1st grade know fewer concepts than students in the 3rd grade because they learn some concepts at school that they do not use at home. Roma students go to preschool before going to first grade to learn Croatian because they use it very
little or not at all. Therefore, the author spoke to the students in the Croatian standard language, but some students did not understand what she was asking them and she had to ask them a lot of additional questions in order to get an answer from them. We need to understand that for Roma children, school, students, and their culture, concepts from everyday life are something new, something foreign. At the same time, students need to master the language (spoken and written), teaching materials from all subjects prescribed by the school curriculum and the correct behavior of the new culture (BakićTomić, 2014). Students who are not yet familiar with the Croatian language, even though they are in Croatia, have set high goals that they find difficult to master. |
