prikaz prve stranice dokumenta EKONOMSKE POSLJEDICE DEMOGRAFSKIH PROMJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE USPOREDBE
  Preuzmi
PDF 878.56 KB
završni rad
EKONOMSKE POSLJEDICE DEMOGRAFSKIH PROMJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE USPOREDBE
Završni rad
2023. urn:nbn:hr:145:906932
Bogdanović, Dominik
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju

Citirajte ovaj rad

Bogdanović, D. (2023). EKONOMSKE POSLJEDICE DEMOGRAFSKIH PROMJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE USPOREDBE : Završni rad (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:906932

Bogdanović, Dominik. "EKONOMSKE POSLJEDICE DEMOGRAFSKIH PROMJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE USPOREDBE : Završni rad." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:906932

Bogdanović, Dominik. "EKONOMSKE POSLJEDICE DEMOGRAFSKIH PROMJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE USPOREDBE : Završni rad." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:906932

Bogdanović, D. (2023). 'EKONOMSKE POSLJEDICE DEMOGRAFSKIH PROMJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE USPOREDBE : Završni rad', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, citirano: 24.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:906932

Bogdanović D. EKONOMSKE POSLJEDICE DEMOGRAFSKIH PROMJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE USPOREDBE : Završni rad [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku; 2023 [pristupljeno 24.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:906932

D. Bogdanović, "EKONOMSKE POSLJEDICE DEMOGRAFSKIH PROMJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE USPOREDBE : Završni rad", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:906932

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:906932
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovEKONOMSKE POSLJEDICE DEMOGRAFSKIH PROMJENA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE USPOREDBE : Završni rad
Naslov (engleski)ECONOMIC CONSEQUENCES OF DEMOGRAPHIC CHANGES IN THE POPULATION OF THE RH AND INTERNATIONAL COMPARISONS : Final paper
AutorDominik Bogdanović
MentorNataša Drvenkar (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
(Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju)
Osijek
Datum i država obrane2023-09-18, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Makroekonomija
Sažetak
Republika Hrvatska ima nepovoljne demografske trendove, koji su najvećim dijelom nastali zbog niskog nataliteta, starenja stanovništva, ali i ostalih eksternih šokova poput kriza i ratova. Zemlje Europske unije poput Italije i Njemačke također imaju nepovoljne demografske trendove, ali se razlikuju od Republike Hrvatske po znatno višem ekonomskom razvoju i dugoročnom pronatalitetnom politikom koju, ipak, Republika Hrvatska (izuzev nepovoljnije ekonomske situacije) nije imala sve do 1996.... Više godine usvajanjem Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske. Unatoč činjenici kako je, djelomično, napredak učinjen od tada (primjerice, prijedlozi mjera populacijske politike iz 2018., Demografske mjere jedinica lokalne i regionalne samouprave, 2023., i prethodnih godina, točnije od 2020.), ipak, kao da se „zakasnilo“. Značajniji pozitivni demografski pomaci nisu uočeni (iako su neki dijelovi demografske politike urodili pozitivnim ishodima, a o kojima će biti više riječi u nastavku rada). Kako bi predmet istraživanja bio jasniji, nužno ga je staviti i u kontekst problema o kojemu se raspravlja. Naime, neminovna je činjenica kako se s demografskim izazovima suočavaju gotovo sve razvijene zemlje EU (pa i svijeta), jer su ti demografski problemi „odraz suvremenog napretka“, odnosno često ekonomskog razvoja (iako bi se učinilo kako ekonomski rast i razvoj prirodno nose i demografsku obnovu). Ipak, nije svugdje „ekonomski rast i razvoj“ isti. U Republici Hrvatskoj su nepovoljni ekonomski trendovi i svojevrsne nepovoljne vremenske dinamike „biti u krivo vrijeme na krivom mjestu“ (misleći pri tome na Domovinski rat, tranziciju, odgođen ulazak u EU, financijsku i ekonomsku krizu) doveli do problema s nedostatkom radne snage, a koja je dovela do uvoza radne snage i predstavlja problem za cjelokupno gospodarstvo (nažalost, ona nije odraz rasta produktivnosti i zaposlenosti domaćeg stanovništva, a time i manjkavosti stanovništva koje se već nije zaposlilo) i sastavnice BDP-a kao što su državna potrošnja i investicije. Kako bi demografske mjere bile uistinu djelotvorne, nužno je analizirati demografske probleme i njihove utjecaje na tržište rada, obrazovanje, mirovinski sustav i potrošnju. Utjecaj pronatalitetne politike je u pravilu dugoročnog karaktera, a iz toga proizlazi kompleksnost tog problema i odgađanja djelovanja. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
The Republic of Croatia has an unfavorable demographic trend, mainly due to the low birth rate, the aging of the population, but also due to other external shocks such as crises and wars. Countries of the European Union such as Italy and Germany also have unfavorable demographic trends, but they differ from the Republic of Croatia by their much higher economic development and long-term pronatalist policy, which the Republic of Croatia (apart from the more unfavorable economic... Više situation), however, had only in 1996 with the adoption of the National Program for Demographic Development of the Republic of Croatia. Despite the fact that some progress has been made since then (e.g. proposals for population policy measures from 2018, demographic measures of local and regional self-government units, 2023, and earlier years, more precisely from 2020), it is still as if "it is too late". Significant positive demographic shifts were not observed (although some parts of the demographic policies brought positive results, which will be discussed in more detail later in the paper). To clarify the object of the research, it is necessary to place it in the context of the problem under discussion. Indeed, it is an unavoidable fact that almost all developed countries in the EU (and in the world) face demographic challenges, because these demographic problems are a "reflection of modern progress", i.e. often of economic development (although it seems that economic growth and development naturally entail demographic renewal). However, "economic growth and development" are not synonymous everywhere. In the Republic of Croatia, unfavorable economic trends and a kind of adverse weather dynamics of "being in the wrong place at the wrong time" (referring to the Homeland War, transition, delayed EU accession, financial and economic crisis) have led to the problem of labor shortage, which has resulted in the import of labor and is a problem for the whole economy (unfortunately, it does not reflect the productivity and employment growth of the domestic population and thus the lack of population not already employed) and GDP components such as government consumption and investment. For demographic policies to be truly effective, demographic problems and their impact on the labor market, education, the pension system, and consumption must be analyzed. Usually, the effects of pronatalist policies are long-term in nature, which results in the complexity of the problem and the delay of the measures. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:145:906932
Studijski programNaziv: Financijski menadžment
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ. bacc. oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-11-17 08:00:27
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.