Nakon seljačkog ustanka i izbijanja Velike istočne krize 1885. godine, Austro-Ugarska je diplomatskim putem ishodila mandat za okupaciju Bosne i Hercegovine 1878. godine na Berlinskom kongresu, što je bio velik korak u ostvarenju njezinih planova u svezi političke i ekonomske dominacije na Balkanu. Okupacijski režim nije bio znatno naklonjen stanovništvu ove države, ali je ipak došlo do pozitivnih promjena (gradnja ustanova, škola, cesta, i sl.) i uspostavljanja moderne, učinkovite uprave i zakonodavstva. Nakon aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine, njezin je teritorij pripojen Austro-Ugarskoj Monarhiji kao carevinska zemlja (Reichsland). To je dovelo do mnoštva reformi i promjena u upravi i organizaciji zemlje, npr. donošenje ustava, formiranje sabora, itd. U meĎuvremenu Balkan potresaju dva Balkanska rata, a stanovništvo se, dok se još oporavljalo od šoka, našlo pred katastrofom nevjerojatnih razmjera – u Sarajevu je 1914. godine izvršen atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda. DogaĎaj je to koji je odjeknuo Europom i svijetom i koji će biti jednim od glavnih uzroka Prvog svjetskog rata. Rad se bavi poviješću Bosne od Berlinskog kongresa 1878. godine do početka Prvog svjetskog rata 1914. godine te iznosi važnije činjenice i opisuje znamenite dogaĎaje vezane uz Bosnu i Hercegovinu u ovom razdoblju. Rad je nastao uvidom u dostupnu i relevantnu literaturu.