prikaz prve stranice dokumenta Španjolsko osvajanje Aztečkog Carstva
  Preuzmi
PDF 1.57 MB
diplomski rad
Španjolsko osvajanje Aztečkog Carstva
2016. urn:nbn:hr:142:619019
Ribičić, Dominik
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za povijest

Citirajte ovaj rad

Ribičić, D. (2016). Španjolsko osvajanje Aztečkog Carstva (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:619019

Ribičić, Dominik. "Španjolsko osvajanje Aztečkog Carstva." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:619019

Ribičić, Dominik. "Španjolsko osvajanje Aztečkog Carstva." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:619019

Ribičić, D. (2016). 'Španjolsko osvajanje Aztečkog Carstva', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 01.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:619019

Ribičić D. Španjolsko osvajanje Aztečkog Carstva [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2016 [pristupljeno 01.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:619019

D. Ribičić, "Španjolsko osvajanje Aztečkog Carstva", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:619019

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:619019
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovŠpanjolsko osvajanje Aztečkog Carstva
Naslov (engleski)The Spanish conquest of the Aztec Empire
AutorDominik Ribičić
MentorDubravka Božić Bogović (mentor)
Član povjerenstvaIvan Balta (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDubravka Božić Bogović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSlađana Josipović Batorek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za povijest)
Osijek
Datum i država obrane2016-09-05, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest
Sažetak
Godina 1492. iz dva je razloga jedna od najznačajnijih u španjolskoj povijesti. Naime, te je godine ujedinjeno Španjolsko Kraljevstvo privelo kraju stoljetni proces rekonkviste osvojivši i posljednje arapsko uporište na Pirenejskom poluotoku, Granadu. Iste je godine Kristofor Kolumbo pod španjolskom zastavom doplovio do obala Novog svijeta, a da pri tome nije bio svjestan kako je otkrio novi kontinet, Ameriku. Tako se Španjolska, krajem 15. i početkom 16. st., profilirala kao predvodnik u... Više otkrivanju Novog svijeta. Novootkrivene zemlje postaju područje interesa španjolske krune koja u njih šalje ratnike-pustolove željne bogatsva i slave. Ti španjolski osvajači, poznati pod nazivom konkvistadori, vode brojne osvajačke ratove protiv domorodačkog stanovništva. Jedan od najpoznatijih konkvistadora bio je i Hernán Cortés koji si je za cilj postavio osvajanje moćnoga Aztečkog Carstva. Naime, Azteci su u vrijeme dolaska španjolskih osvajača na srednjeameričko tlo, 1519. g., bili najmoćniji narod na području današnjeg Meksika. Pokorivši sva plemena između obala dvaju oceana, aztečki je car Montezuma vladao ogromnim carstvom sa sjedištem u Tenochtitlánu. Međutim, Cortés je vrlo brzo uvidio kako ovo, naizgled neosvojivo, Carstvo nije kompaktno i jedinstveno, već je zapravo labavi savez gradova-država čija plemena nisu odana svojim aztečkim gospodarima. Nakon gotovo dvije i pol godine ratovanja, Španjolci, iako u početku brojčano znatno nadjačani, zahvaljujući nadmoći svog oružja i ratne tehnike te izvanrednim liderskim sposobnostima svoga vođe Hernána Cortésa 1521 g. uspijevaju osvojiti Tenochtitlán, a samim time i zagospodariti Aztečkim Carstvom. Tijekom španjolskog osvajanja Aztečkog Carstva umrlo je gotovo 100.000 Azteka pa se s vremenom počelo raspravljati i o genocidnosti ovog pothvata. Zločin ili ne, Španjolci su na kostima palih aztečkih ratnika započeli s izgradnjom jednog od najvećih kolonijalnih carstava u povijesti. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:619019
Studijski programNaziv: Pedagogija (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra pedagogije (mag. paed.)
Studijski programNaziv: Povijest (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-01-13 07:24:10
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.