prikaz prve stranice dokumenta Vikinška ratnička postignuća
  Preuzmi
PDF 561.65 KB
završni rad
Vikinška ratnička postignuća
2016. urn:nbn:hr:142:573315
Bereš, Monika
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za povijest

Citirajte ovaj rad

Bereš, M. (2016). Vikinška ratnička postignuća (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:573315

Bereš, Monika. "Vikinška ratnička postignuća." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:573315

Bereš, Monika. "Vikinška ratnička postignuća." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:573315

Bereš, M. (2016). 'Vikinška ratnička postignuća', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 02.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:573315

Bereš M. Vikinška ratnička postignuća [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2016 [pristupljeno 02.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:573315

M. Bereš, "Vikinška ratnička postignuća", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:573315

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:573315
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovVikinška ratnička postignuća
Naslov (engleski)Viking's warrior achievements
AutorMonika Bereš
MentorIvan Balta (mentor)
MentorIvana Jurčević (sumentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za povijest)
Osijek
Datum i država obrane2016-09-21, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Hrvatska i svjetska srednjovjekovna povijest
Sažetak
U nešto više od 250 godina, od kraja 8. stoljeća do sredine 11. stoljeća (rani srednji vijek) Vikinzi su posve promijenili Europu. Počevši kao pljačkaši i trgovci, postali su istraživači, osvajači, zakonodavci i osnivači nacija. Riječ viking norveškog je podrijetla, ali se znanstvenici ne slažu oko njezinog značenja. Tri se verzije smatraju najvjerojatnijima: vik - zaljev; vig - bitka, te glagol vikja - krenuti, otići. Postoji još jedno tumačenje koje ističe kako riječ a-viking znači ići u... Više pljačku. Naziv Normani (ljudi sa sjevera) koristi se za one Vikinge koji su zaposjeli područje Normandije (sjeverna Francuska) u 11. stoljeću. Nazivom Varjazi nazivali su se oni koji su putovali rijekama i kontinentom prema Istoku (područje današnje Rusije i Ukrajine te nekadašnjeg Bizanta).Vikinško doba trajalo je od 8. do 11. stoljeća, a narodi koji se nazivaju Vikinzima živjeli su na području današnje Skandinavije, točnije Danske, Norveške i Švedske. Taj je sjeverni dio Europe bio polazište za ekspanziju koju će Vikinzi pokrenuti. Glavni razlog ekspanzije Vikinga jest veliki prirast populacije uzrokovan poligamijom. Time je ubrzana potrošnja prirodnih bogatstava, koja je, uz česte podbačaje žetve, dovela do gladi. Vikinzi su na početku svoje ekspanzije napadali i pljačkali crkve i samostane s ciljem uzimanja zlata i blaga koje su te ustanove posjedovale, dok kasnije naseljavaju osvojena zemljišta. Prodrli su do Engleske, Francuske, Irske, Islanda, Rusije pa čak i do Sjeverne Amerike. Za potrebe ekspanzije Vikinzi su gradili duge brodove pomoću kojih su plovili morima i otkrivali nova područja. Zbog usavršene gradnje brodova Vikinzi slove kao vrsni brodograditelji. Kada nisi išli u pljačku ili istraživanje, radili su kao ratari. Vikinzi su razvijali svoju kulturu i običaje. Pisali su slovima koja su se nazivala rune, a urezivala su se u drvo, kost ili kamen. Vikinzi su bili politeisti (i pogani) što znači da su štovali brojne bogove, od kojih je svaki bio zaštitnik određene djelatnosti. Vrhovni poglavar bio je Odin, bog znanja, borbe i junak poginulih u ratu. U zamjenu za naklonost i zaštitu bogova, prinosile su im se žrtve. Početkom 9. stoljeća neki su kršćanski svećenici pronijeli svoju vjeru zemljama sjevera. Dolaskom i prihvaćanjem kršćanstva, Vikinško doba završava. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:573315
Studijski programNaziv: Povijest (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti (univ. bacc. hist.)
Studijski programNaziv: Pedagogija (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) pedagogije (univ. bacc. paed.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-12-27 09:18:35
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.