prikaz prve stranice dokumenta Antička Pula
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Antička Pula
2011. urn:nbn:hr:142:513024
Ivković, Miloš
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za povijest

Citirajte ovaj rad

Ivković, M. (2011). Antička Pula (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:513024

Ivković, Miloš. "Antička Pula." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2011. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:513024

Ivković, Miloš. "Antička Pula." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2011. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:513024

Ivković, M. (2011). 'Antička Pula', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 26.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:513024

Ivković M. Antička Pula [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2011 [pristupljeno 26.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:513024

M. Ivković, "Antička Pula", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2011. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:513024

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:513024
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovAntička Pula
Naslov (engleski)Pula in Antiquity
AutorMiloš Ivković
MentorJasna Šimić (mentor)
Član povjerenstvaIvan Balta (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJasna Šimić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBoško Marijan (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za povijest)
Osijek
Datum i država obrane2011-10-10, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Sažetak
Rimska Pula (lat. Colonia Pietas Iulia Pola, Colonia Iulia Pollentia Herculanea), naselje urbanog karaktera nastalo je najvjerojatnije na temeljima histarske gradine. Utemeljena je u 40-im godinama 1. stoljeća prije Krista za vladavine Gaja Julija Cezara, iako nema povijesnih izvora koji o tome izravno svjedoče. U Rimskoj su republici jedan od gospodarskih problema predstavljali razvojačeni veterani, kojima je nakon višegodišnje službe država trebala osigurati mjesto stanovanja s obradivom... Više zemljom. Rim je sredinom 1. st. prije Krista već prilično napučen, pa se u vrijeme Cezara počinju osnivati veteranske kolonije izvan tog područja.. Plinije Stariji sredinom prvoga stoljeća nakon Krista piše o službenom nazivu grada koji glasi Colonia Pietas Iulia Pola, dok se na pronađenom natpisu s kraja 2. ili početka 3. stoljeća on naziva Colonia Iulia Pollentia Herculanea. Pula nije imala formu klasične rimske kolonije (četverokutni oblik), već oblik „paukove mreže", ponajviše zbog brežuljka u središtu grada. Antičku su Pulu opasavale zidine u dužini od 1600 metara, a u grad se moglo ući kroz 12 gradskih vrata, 7 s morske i 5 s kopnene strane. Najvažnija su bila Zlatna vrata (s unutarnje se strane gotovo naslanjala na Slavoluk Sergijevaca), te ona kod današnje Gradske knjižnice i čitaonice koja su u srednjem vijeku nosila ime San Giovanni. Na točno pola ulice koja je povezivala ta dvoja vrata nalazio se glavni gradski trg Forum, centar vjerskog, političkog i trgovačkog života grada. Iza potonjih gradskih vrata bijaše početak Flavijske ceste (lat. Via Flavia), koja je prolazila pokraj Arene te povezivala Pulu s Parencijem (Poreč), Tergesteom (Trst) i Akvilejom. Antička Pula je imala dva teatra, Malo rimsko kazalište unutar gradskih zidina, čiji ostaci još uvijek postoje u podnožju središnjeg gradskog brežuljka (Kaštel), te Veliko kazalište s pozicijom izvan grada, čiji se ostaci u tragovima nalaze podno brežuljka Monte Zaro, pokraj današnjih Stuba Jurine i Franine. Moglo je primiti 4 000-5 000 gledatelja, odnosno svu gradsku populaciju, što govori o visokoj kulturnoj razvijenosti kolonije. U Amfiteatru (Arena) koji se također nalazio van gradskih zidina, održavale su se borbe gladijatora, međusobno ili protiv divljih zvijeri. Od spomenika koji podsjećaju na antički grad do danas su se očuvali Slavoluk Sergijevaca, Dvojna i Herkulova vrata, dio fizičkog prostora glavnog gradskog trga Foruma na kojem se nalazi Augustov i ostatak Dijaninog hrama, mozaik Kažnjavanje Dirke te brojni natpisi, kipovi i drugi predmeti. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:513024
Studijski programNaziv: Povijest (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
Studijski programNaziv: Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, istraživački
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti (mag. philol. croat.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-04-29 19:33:15
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.