prikaz prve stranice dokumenta Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku
  Preuzmi
PDF 1.6 MB
diplomski rad
Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku
2014. urn:nbn:hr:142:310705
Ranogajec, Martina
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za povijest

Citirajte ovaj rad

Ranogajec, M. (2014). Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:310705

Ranogajec, Martina. "Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:310705

Ranogajec, Martina. "Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:310705

Ranogajec, M. (2014). 'Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 11.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:310705

Ranogajec M. Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2014 [pristupljeno 11.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:310705

M. Ranogajec, "Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2014. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:310705

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:310705
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovSulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku
Naslov (engleski)Sulaymans military campaign through Croatia with special emphasis on Siege of Szigetvar
AutorMartina Ranogajec
MentorIvan Balta (mentor)
Član povjerenstvaJasna Šimić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaZlatko Đukić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvan Balta (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za povijest)
Osijek
Datum i država obrane2014-09-01, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest
Sažetak
Godine 1520. sultanom Osmanskog Carstva postaje Sulejman I., koji razvija svoje osvajačke planove i provodi jačanje i organizaciju državne uprave, zbog čega je dobio nadimak Kanuni (Zakonodavac). Cilj prve sultanove vojne bio je osvajanje Beograda, koji je bio ključna točka koja je mogla tuskoj vojsci otvoriti vrata Panonske nizine. Ugarsko-hrvatskim kraljevstvom tad je vladao Ludovik II. Jagelović. Nakon smrti Ludovika u bitki na Mohačkom polju, Ivan Zapolja okrunjen je za ugarsko-hrvatskog... Više kralja i vazala Osmanskog Carstva. Zapolja je prepustio nasljedstvo Ferdinandu Habsburškom. Kralj Ferdinand sklopio primirje sa Sulejmanom. Do kraja 1529. godine Turci su osvojili čitav Srijem i lijevu stranu Pobosuća, a 1536. osvojili su Đakovo, Gorjane, Podgorač, Palinu, Suboticu i Gradišku te Našice i Cernik. Požega je također ubrzo osvojena. Napadnut je i Klis, koji se predao Turcima. Čitava južna Hrvatska pala je u turske ruke. Sulejman je u Budimu osnovao Budimski beglerbegluk. S osmanskom je vojskom osvojio tvrđavu Našice, odakle je Turcima bio slobodan put prema Orahovici, Voćinu, Drenovcu, Mikleušu i donjoj Podravini. U borbama s Turcima pod Budimom i Peštom istaknuo se Nikola Zrinski, kojeg je kralj Ferdinand imenovao hrvatsko-slavonskim banom. Turci su odlučili udariti na Beč, a put im je priječio Siget, tada najvažnija tvrđava u Ugarskoj. Nikola Zrinski bio je kapetan utvrde. Turci su u kolovozu 1566. Započeli opsadu. Opsada je trajala punih pet tjedana. Nova varoš se nije mogla dugo braniti, pa je Zrinski morao uzmaknuti u staru varoš. Sultan Sulejman je umro 4. rujna, a veliki je vezir zatajio sultanovu smrt. Kada se cijela turska vojska spremila na juriš, knez Zrinski je odlučio provaliti iz grada i junački poginuti. Od branitelja grada Sigeta izginuli su gotovo svi. Turke je Siget stajao 18 000 konjanika i 7000 janjičara. Nakon pada Sigeta veliki je vezir Sokolović ostao još neko vrijeme u Ugarskoj, i dalje tajeći da je sultan mrtav. Nakon povratka u Carigrad, veliki je vezir objavio sultanovu smrt, a vojska se poklonila mladom Selimu II., koji je već sjeo na prijestolje u Carigradu. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:310705
Studijski programNaziv: Povijest (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
Studijski programNaziv: Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, istraživački
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti (mag. philol. croat.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-03-30 17:59:03
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.