prikaz prve stranice dokumenta Što su, kako i zašto gradili drevni Krećani
  Preuzmi
PDF 1.36 MB
diplomski rad
Što su, kako i zašto gradili drevni Krećani
2012. urn:nbn:hr:142:053782
Stuburić, Marija
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za povijest

Citirajte ovaj rad

Stuburić, M. (2012). Što su, kako i zašto gradili drevni Krećani (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:053782

Stuburić, Marija. "Što su, kako i zašto gradili drevni Krećani." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:053782

Stuburić, Marija. "Što su, kako i zašto gradili drevni Krećani." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:053782

Stuburić, M. (2012). 'Što su, kako i zašto gradili drevni Krećani', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 26.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:053782

Stuburić M. Što su, kako i zašto gradili drevni Krećani [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2012 [pristupljeno 26.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:053782

M. Stuburić, "Što su, kako i zašto gradili drevni Krećani", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2012. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:053782

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:053782
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovŠto su, kako i zašto gradili drevni Krećani
Naslov (engleski)What, How and Why Ancient Cretans Have Built
AutorMarija Stuburić
MentorJasna Šimić (mentor)
Član povjerenstvaIvan Balta (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJasna Šimić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBoško Marijan (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za povijest)
Osijek
Datum i država obrane2012-07-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Stara povijest
Sažetak
Kreta je grčki otok smješten u Sredozemnom moru koji se po svojim prirodnim i geografskim obilježjima istaknuo kao dostojno središte minojske civilizacije koja je trajala od 3000. do 1400. godine prije Krista. Minojsko je razdoblje vrijeme nastanka prvotnih gradskih naseobina koje predstavljaju svojevrsni praoblik uređenja gradova – polisa, ali i oblika političke moći temeljene na vlasti pojedinca, despota Minosa, povijesnoga i mitskoga lika. Kada se ta dva fenomena spoje, minojska civilizacija... Više prerasta u civilizaciju palača, simbola gospodarske, političke i vjerske moći. Stanovništvo je otoka iskorištavalo njegova prirodna bogatstva razvijajući poljoprivredu, stočarstvo, a napose pomorstvo. Uz pomoć jake flote drevni su Krećani prvi ostvarili dominaciju na moru (talasokratiju). Dobrosusjedski odnosi i pogodan smještaj samog otoka Krećanima su omogućili razvoj trgovačke plovidbe. Krećani su se istaknuli kao vrsni graditelji. Njihova materijalna kultura obiluje raznim predmetima za svakodnevnu upotrebu, ukrasima, oruđem i oružjem kojim su snabdijevali pješaštvo. Na svakom građevnom materijalu iskazali su visok stupanj znanja i vještina kojim su ovladali tijekom ranominojskog, srednjominojskog i kasnominojskog razdoblja. Pravi uvid u kretsku kulturu i civilizaciju dobiva se na temelju iskopavanja starih kretskih gradova, posebice grada Knososa, koje je započeo poznati engleski arheolog Arthur Evans 1900. godine. Knosos je postao poznat kao grad – palača, prijestolnica vladara minojske dinastije. Sjedište vladara, simbol sjaja kretske arhitekture, zadivljuje svojom veličinom, osebujnošću, prostranošću i slikarijama na zidovima, iako je dvaput potresena katastrofalnim neredima (erupcijom vulkana i ahejskim prodorima). Na površini od 16.000 m² s ukupno 1300 prostorija, palača u Knososu ostavljala je dojam zamršenog labirinta, čiji je glavni misterij bio mitsko čudovište Minotaur. Osim palače u Knososu, iskopani su ostaci i drugih znamenitih građevina u ostalim kretskim gradovima koji se ističu svojim velebnim zdanjem, a koji su bili ponos grada i pravo bogatstvo kretske civilizacije. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:053782
Studijski programNaziv: Povijest (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
Studijski programNaziv: Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, istraživački
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti (mag. philol. croat.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-05-13 16:33:53
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.