prikaz prve stranice dokumenta Prisilna hospitalizacija psihijatrijskog pacijenta
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Prisilna hospitalizacija psihijatrijskog pacijenta
2021. urn:nbn:hr:139:842665
Ujlaki, Luka
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Ujlaki, L. (2021). Prisilna hospitalizacija psihijatrijskog pacijenta (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:842665

Ujlaki, Luka. "Prisilna hospitalizacija psihijatrijskog pacijenta." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:842665

Ujlaki, Luka. "Prisilna hospitalizacija psihijatrijskog pacijenta." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:842665

Ujlaki, L. (2021). 'Prisilna hospitalizacija psihijatrijskog pacijenta', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 02.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:842665

Ujlaki L. Prisilna hospitalizacija psihijatrijskog pacijenta [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2021 [pristupljeno 02.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:842665

L. Ujlaki, "Prisilna hospitalizacija psihijatrijskog pacijenta", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:842665

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:842665
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPrisilna hospitalizacija psihijatrijskog pacijenta
AutorLuka Ujlaki
MentorBoris Ilić (mentor)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaBoris Ilić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaZinka Bratuša (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2021-06-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Prisilna hospitalizacija složeni je socijalni i psihijatrijski fenomen koji pokreće brojna medicinska, pravna, etička pa čak i politička te ekonomska pitanja. Kao takva, prisilna hospitalizacija je najozbiljnije uskraćivanje slobode koje društvo može nanijeti pojedincu te je, iz tog razloga, regulirana Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Hitna psihijatrijska stanja podrazumijevaju sva ona stanja u psihijatriji koja iziskuju pružanje hitne, neodgodive psihijatrijske pomoći u... Više slučajevima kada psihičke smetnje, poremećaj ili bolest mogu oštetiti zdravlje pojedinca u tjelesnom/biološkom, socijalnom i psihičkom smislu. Neke od dijagnoza koja spadaju u hitna stanja su agitacija, agresija, depresija, shizofrenija, alkoholizam, psihoaktivne tvari. Temeljno su u psihijatriji moguća tri načina hospitalizacije. Jedan način je dobrovoljna hospitalizacija kod koje bolesnik daje pristanak za dijagnostičke i terapijske postupke te u bilo kojem trenutku može opozvati svoj pristanak uz jasno upozorenje na posljedice i komplikacije koje su moguće u tom slučaju. Uz navedeno, razlikujemo još i hitan prijam te prisilnu hospitalizaciju. Osobe s duševnim smetnjama pripadaju skupini posebno ranjivih i ugroženih osoba. Zbog toga je donesen Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama kako bi se status i položaj psihijatrijskog bolesnika u društvu dodatno zaštitio ovim normativnim mehanizmom. Prvi Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj donesen je 1997. godine. Prava i obveze svih građana, pa tako i psihijatrijskih bolesnika, proizlaze iz Ustava svake države. Napretkom medicine, iskorjenjivanjem mnogih bolesti i usavršavanjem liječenja počelo se sve više pažnje pridavati pravima pacijenata. Svakom, pa i prisilno hospitaliziranom pacijentu, zajamčena su ljudska prava. Psihijatrijska zdravstvena njega bazirana je na velikom broju različitih grupnih i individualnih terapijskih intervencija koje provode medicinske sestre i medicinski tehničari kroz terapijski odnos sa psihijatrijskim bolesnikom i zahtijeva od medicinske sestre kontinuirano usvajanje teorijskih i praktičnih znanja. Danas je medicinska sestra punopravan član tima u psihijatriji. Pri ostvarivanju ciljeva za bolesnike bitno je smanjenje anksioznosti, straha, stavljanje pod kontrolu auto i heteroagresivnosti, donošenje odluka i promjene u ponašanju. Proces zdravstvene njege u psihijatrijskom sestrinstvu podrazumijeva pristup utemeljen na znanju u otkrivanju i rješavanju bolesnikovih problema kao i dokumentiranje svega što je učinjeno. Istraživanja na ljudima uvijek nose etičke dvojbe jer je svrha istraživanja postići znanstveno postignuće, a ne pomoći ispitanicima. Poznavanje i prakticiranje etike ključno je za dobro psihijatrijsko liječenje. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:842665
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-11-29 08:33:36
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.