Križobolja je treći uzrok tjelesne nesposobnosti u općoj populaciji i jedno od najčešćih bolnih stanja odrasle radno aktivne populacije te stoga predstavlja ozbiljan socioekonomski problem. Križobolja se pojavljuje zbog generalno smanjene fizičke aktivnosti, povišene tjelesne težine i sjedilačkog način života. Izuzev navedenih čimbenika, utjecaj imaju i različite degenerativne promjene na kralježničnim strukturama, ali i rizični čimbenici kao što su konzumiranje duhanskih proizvoda te sjedilačke profesije (vozači). Zapisi još iz doba Hipokrata opisuju tadašnje liječenje diskus hernije u kojem se navodi mirovanje do četrdeset dana. Mjere za sprječavanje nastanka križobolje sadrže pojačanu fizičku aktivnost, smanjenje korištenja duhanskih proizvoda i kontrolirano boravljenje uz kompjuter (do 4 sata). Dijagnostiku koju koristimo za utvrđivanjem promjena na strukturi kralježnice su CT, MR, EMNG te RTG. Mali postotak svih potvrđenih dijagnoza završava kiruškim liječenjem, dok se ostatak liječi konzervativnim načinom. Lumbalna diskektomija hernije lumbalnog međukralježničnog diska je zlatni standard u liječenju simptomatske hernije diska. Adekvatna perioperativna sestrinska skrb te učestalost procjene postoperativne boli uz primjenu kvalitetne postoperativne analgezije značajno doprinosi brzom oporavku bolesnika. Cilj rada je interdisciplinarno prikazati postupke zbrinjavanja boli nakon lumbalne diskektomije. Bol se mjeri uz pomoć raznih skala prije, za vrijeme i pri kraju propisane analgetske terapije. Uz to se evidentira i prisutnost prodorne boli. Bol se dijeli na akutnu i kroničnu. Prisustvo boli kod bolesnika utječe na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba kao što su hranjenje, oblačenje, provođenje higijene te seksualne potrebe. Izuzev tih potreba, stvaraju se i poteškoće sa socijalizacijom pojedinca. Mogu nastati psihičke promjene od kojih su značajni strah, depresija i anksioznost.