prikaz prve stranice dokumenta Psihički poremećaji kod politraumatiziranih bolesnika
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Psihički poremećaji kod politraumatiziranih bolesnika
2019. urn:nbn:hr:139:575881
Gojsalić, Marina
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Gojsalić, M. (2019). Psihički poremećaji kod politraumatiziranih bolesnika (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:575881

Gojsalić, Marina. "Psihički poremećaji kod politraumatiziranih bolesnika." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:575881

Gojsalić, Marina. "Psihički poremećaji kod politraumatiziranih bolesnika." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:575881

Gojsalić, M. (2019). 'Psihički poremećaji kod politraumatiziranih bolesnika', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 02.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:575881

Gojsalić M. Psihički poremećaji kod politraumatiziranih bolesnika [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2019 [pristupljeno 02.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:575881

M. Gojsalić, "Psihički poremećaji kod politraumatiziranih bolesnika", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:575881

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:575881
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPsihički poremećaji kod politraumatiziranih bolesnika
AutorMarina Gojsalić
MentorBiserka Sedić (mentor)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIrena Kovačević (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBoris Ilić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2019-09-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Politrauma je istovremena teška ozljeda najmanje dviju tjelesnih regija gdje najmanje jedna ozljeda, ili kombinacija više njih, ugrožava život. U kliničkom pristupu liječenja koriste se algoritmi zbrinjavanja politraume, uz čiju se pomoć nastoji pravovremenim i točnim slijedom dijagnostičkih i terapijskih postupaka postići bolji rezultati uz smanjenje propusta na najmanju moguću razinu. Osim oštećenja dijelova tijela, nakon politraume osoba može imati i traumatsku ozljedu mozga koja će utjecati... Više na oporavak i daljnje funkcioniranje bolesnika, ovisno o stupnju i težini ozljede. Bolesnik nakon politraume zahtijeva dugotrajnu hospitalizaciju i liječenje te samim time dugotrajnu ili čak i trajnu promjenu životnih navika. Psihološki učinak ozljede uključuje razvoj akutnih i dugoročnih mentalnih problema kao što su posttraumatski stres, depresija i anksioznost. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je najčešće istraživani problem mentalnog zdravlja nakon zadobivanja tjelesnih ozljeda. Prepoznavanje rane pojave poremećaja i ranih simptoma pružaju mogućnosti za rano otkrivanje i prevenciju. Anksioznost se također javlja kod preživjelih nakon politraume, a neki karakteristični simptomi anksioznosti uključuju povećano uzbuđenje i fizičke simptome kao što su tahikardija, tahipneja i suhoća sluznice usta. Osnovna patofiziologija depresivnog poremećaja nije jasno definirana. Postojeći dokazi upućuju na složenu interakciju između neurotransmitera i regulacije receptora te osjetljivosti koja leži u pozadini afektivnih simptoma. Iako su manje proučavane, posljedice depresije nakon traumatske ozljede uključuju povećane stope poremećaja i problema s rehabilitacijom, a za one s istovremenom ozljedom mozga, posljedice depresije uključuju veće interpersonalne poteškoće, veće stope nezaposlenosti, veće razine boli i umora. Uloga medicinske sestre kod bolesnika s psihičkim poremećajima nakon politraume je prepoznati simptome koji dovode do određenog poremećaja, te provođenje intervencija prema odredbi liječnika, uz stvaranje empatijskog odnosa prema bolesniku te pružanje sigurnosti i emocionalne potpore. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:575881
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-24 06:34:37
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.