prikaz prve stranice dokumenta Kvaliteta života žena nakon operativnog liječenja raka dojke
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Kvaliteta života žena nakon operativnog liječenja raka dojke
2021. urn:nbn:hr:139:556546
Aberlić, Lucija
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Aberlić, L. (2021). Kvaliteta života žena nakon operativnog liječenja raka dojke (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:556546

Aberlić, Lucija. "Kvaliteta života žena nakon operativnog liječenja raka dojke." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:556546

Aberlić, Lucija. "Kvaliteta života žena nakon operativnog liječenja raka dojke." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:556546

Aberlić, L. (2021). 'Kvaliteta života žena nakon operativnog liječenja raka dojke', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 13.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:556546

Aberlić L. Kvaliteta života žena nakon operativnog liječenja raka dojke [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2021 [pristupljeno 13.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:556546

L. Aberlić, "Kvaliteta života žena nakon operativnog liječenja raka dojke", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:556546

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:556546
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovKvaliteta života žena nakon operativnog liječenja raka dojke
AutorLucija Aberlić
MentorIvana Crnković (mentor)
Član povjerenstvaIvana Crnković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIvan Milas (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMargareta Begić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2021-06-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Sažetak
Rak dojke najčešći je rak i vodeći uzrok smrti od raka među ženama širom svijeta. Globalno postoji velika razlika u stopi preživljavanja od raka dojke. Faktori koji su potencijalni rizik za razvoj raka dojke se mogu podijeliti u skupine nasljednih faktora i skupinu vanjske faktore koji su uvjetovani načinom života. Prva skupina su spol, dob, rasa i nasljedni faktori, dok su druga skupina prehrana, dugotrajno korištenje oralne kontracepcije ili nadomjesne terapije. Bitan čimbenik je pravovremeno... Više otkrivanje jednom od dijagnostičkih metoda. Samopregled dojki, mamografija, UZV, CT, MR, tumorski markeri, biopsija, citopunkcija ili scintigrafija su metode koje se koriste pri otkrivanju. Liječenje se provodi najčešće operativno odnosno primjenom postupaka kemoterapije, imunoterapije i hormonske terapije. Posljedice liječenja nastojimo umanjiti primjenom fizioterapijskih postupaka u preoperativnoj i postoperativnoj fazi. Preoperativna fizioterapija bazirana je na davanju informacija što mogu očekivati i s kakvim problemima će se susretati te kakve postupke ćemo primjenjivati u ranoj fazi i kasnijoj fazi rehabilitacije. Ciljevi fizioterapije će ovisiti i o početnom stanju pacijenta što je najbolje doznati iz detaljne anamneze koje se uzima od pacijenta. Pravovremena edukacija, stjecanje povjerenja pacijenta i aktivno sudjelovanje mogu uvelike utjecati na daljnji tijek i brzinu oporavka. Najčešći ciljevi su održavanje opsega pokreta, smanjenje boli, suzbijanje nastanka limfedema kao i poboljšanje kvalitete života u aktivnostima svakodnevnog života. Evaluacijski instrumenti koji koriste prilikom procjene su objektivna mjerila opsega pokreta prije i poslije primjene fizioterapijskih procedura, mjere cirkularnosti te primjena upitnika za procjenu kvalitete života. Pacijenti s rakom dojke imaju tjelesne simptome i psihičke poteškoće koji negativno utječu na njihovu kvalitetu života. Ovisno o odabiru liječenja i primjeni kemoterapije, posljedice su različite. Psihosocijalni problemi otežavaju fizičke simptome stoga ovaj čimbenik bitno utječe na liječenje. Psihološka komponenta uz fizioterapijsku intervenciju trebala bi djelovati komplementarno kako bi osobi pružila mogućnost za oporavak vlastite percepcije o sebi, svom tijelu i funkcioniranju u svakodnevnom životu. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:556546
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-11-29 08:06:41
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.