prikaz prve stranice dokumenta Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja
2019. urn:nbn:hr:139:501703
Zupančić, Mirjana
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Zupančić, M. (2019). Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Zupančić, Mirjana. "Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Zupančić, Mirjana. "Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Zupančić, M. (2019). 'Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 28.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Zupančić M. Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2019 [pristupljeno 28.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

M. Zupančić, "Suvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:501703
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovSuvremeni koncepti liječenja depresivnog poremećaja
AutorMirjana Zupančić
MentorPetrana Brečić (mentor)
Član povjerenstvaPetrana Brečić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaBiserka Sedić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBoris Ilić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2019-10-09, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Psihijatrija
Sažetak
Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Prevalencija depresije u Hrvatskoj iznosi 7,03% i najviša je u zemljana svrstanim u skupinu Centralne Europe. Kao i većini ne znamo točan uzrok ali ih ipak možemo podjeliti u dvije velike kategorije: biološka i psihosocijalna. Depresija se ubraja u najranije opisane bolesti u medicini i u biti se može reći da je stara koliko i sama naša civilizacija. I... Više samo njezino ime ima drevni korijen, dolazi od latinske riječi deprimere, koja znači pritisnuti ili udubiti. Depresija je psihički poremećaj karakteriziran depresivnim raspoloženjem, gubitkom interesa i zadovoljstva, osjećajem smanjenja energije, suicidalnim mislima, promjenama apetita, smetnjama spavanja. Obilježja depresije možemo podijeliti na tjelesna, osjećajna i kognitivna. Depresija je bolest sa značajnim postotkom smrtnosti. Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubojstvo. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, što ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice. Osnovna terapija depresivnog poremećaja je farmakološka terapija koja se provodi antidepresivima. Antidepresivi koji se koriste za liječenje depresije ima nekoliko vrsta. Oni se mogu podijeliti prema kemijskoj strukturi, generacijama i prema mehanizmu djelovanja. Najčešće korištena klasifikacija proizlazi iz njihova mehanizma djelovanja. Osim farmakološke terapije liječenje depresivnog poremećaja se provodi psihoterapijom (kognitivno-bihevioralna psihoterapija, interpersonalna psihoterapija, psihoanalitička psihoterapija, grupna terapija i obiteljska terapiju), socioterapijom (terapijska zajednica, radna terapija, rekreativna terapija), elektrokonvulzivnom terapijom, fototerapijom te transkranijalnom magnetnom stimulacijom. Ciljevi liječenja depresije su otklanjanje simptoma, uspostava socijalnog funkcioniranja te prevencija ponovne pojave simptoma. Liječenje depresije je vrlo kompleksno jer na tijek bolesti utječu brojni psihološki, biološki i socijalni čimbenici, te ih je potrebno pojedinačno procjenjivati kako bi se napravio individualan plan liječenja za svakog bolesnika. U liječenju depresivnog poremećaja važnu ulogu ima terapijski odnos medicinske sestre i pacijenta koji može imati pozitivan učinak koji ne smijemo zanemariti Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:501703
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-11-14 13:15:37
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.