Kardiovaskularni sustav osigurava cirkulaciju čovjekova tijela. Krvlju se prenose tvari potrebne za druge organske sustave kako bi mogli normalno funkcionirati te sudjeluje u održavanju tjelesne temperature. Postoji plućni i sistemski krvotok, a oba započinju započinje srcem, koje se nalazi u medijastinumu. Iz srca oksigenirana krv aortom putuje u sistemski krvotok. Krv iz perifernih dijelova tijela natrag u srce prenose vene. Najveća arterija čovjekova tijela je aorta i dijeli se na dva dijela – torakalnu i abdominalnu. Izlazi iz lijeve strane srca kao uzlazna aorta, zatim se usmjerava u aortni luk te spušta u silaznu aortu. Dio silazne aorte je i sama abdominalna aorta. Od petog do dvanaestog torakalnog kralješka (Th5-Th12) naziva se torakalnom aortom. Abdominalna aorta započinje odmah ispod ošita, u visini torakalnog dvanaestog kralješka (Th12) i spušta se skroz do četvrtog lumbalnog (L4) kralješka, gdje se bifurkacijom dijeli na arteriu iliacu communis sinistra i arteriu iliacu communis dextra. Cijelim tim putem daje grane za opskrbu krvlju abdomena i abdominalnih organa, a nakon bifurkacije daje grane za opskrbu zdjelice, zdjeličnih organa i donjih ekstremiteta. Cilj ovog rada je opisati anatomiju abdominalne cirkulacije, radioloških metoda prikaza iste te ih komparirati s ultrazvučnim prikazom. Metode prikaza koje će biti opisane su: ultrazvuk, digitalna subtrakcijska angiografija, CT-angiografija te MR-angiografija. Radi lakšeg razumijevanja samih pretraga, također se govori i o samim tehnikama snimanja pojedinom metodom i uređajem te koje su glavne komponente uređaja. U radu će se opisati koja se kontrastna sredstva koriste u kojoj pretrazi, koje su pretrage invazivne, a koje nisu i koja metoda izbora je za koji prikaz. Kao najneinvazivnija dijagnostička metoda spominje se ultrazvuk i njegovi prikazi dopplerovom tehnikom. Angiografije spadaju pod invazivnije metode prikaza iz razloga što se kontrast injicira u arteriju. Za svaku od metoda bit će spomenute komplikacije koje se češće ili rjeđe događaju.