prikaz prve stranice dokumenta Mjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Mjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena
2024. urn:nbn:hr:139:429821
Bešker, Vana
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Bešker, V. (2024). Mjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:429821

Bešker, Vana. "Mjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:429821

Bešker, Vana. "Mjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:429821

Bešker, V. (2024). 'Mjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 28.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:429821

Bešker V. Mjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2024 [pristupljeno 28.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:429821

V. Bešker, "Mjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:429821

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:429821
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovMjere kliničkog ishoda aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca kod mehaničkih ozljeda koljena
AutorVana Bešker
MentorMarina Horvat Tišlar (mentor)
Član povjerenstvaMarina Horvat Tišlar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaLukrecija Jakuš (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvan Vrbik (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2024-09-09, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Sažetak
Koljeno, kao najveći i najsloženiji zglob ljudskog tijela, često je izložen ozljedama koje se mogu dogoditi pri različitim aktivnostima, uključujući rad, sudjelovanje u prometu te sportske aktivnosti. Ove ozljede često su posljedica mehaničkih trauma uzrokovanih djelovanjem različitih vanjskih sila. Postoje i određeni faktori rizika koji mogu dovesti do ozljede kao što su prenaprezanje, nagle akceleracije i deceleracije, nepoznavanje pravilne biomehanike pokreta, slabost mišića itd.... Više Navedeni faktori mogu uzrokovati ozljede raznih struktura u koljenom zglobu, a najčešće zahvaća: prednji križni ligament, medijalni meniskus, medijalni kolateralni ligament, lateralni meniskus, lateralni kolateralni ligament i stražnji križni ligament. Fizioterapijska procjena ključna je kako bi se identificirao tip i stupanj ozljede. Uz objektivni i subjektivni pregled, provode se i specifični testovi za ozljede vezane uz koljeno. Mehanizam ozljede koljenog zgloba može biti kontaktni ili nekontaktni. Nekontaktni je učestaliji, a uspješno se prevenira provođenjem programa poboljšanja mišićne snage, propriocepcijskim i skakačkim treninzima specifičnim za sport. Ako ozljeda nije uspješno prevenirana, važno je u ranoj fazi krenuti sa rehabilitacijom. Fizioterapijska intervencija predstavlja jednu od najvećih uloga i važno je prepoznati kakvu vrstu terapije treba koristiti. Rehabilitacija je podijeljena u faze koje služe za evidenciju napretka pacijenta zadovoljajući kliničke kriterije neovisno o vremenskim okvirima. Za primjenu vježbi ili aktivnosti zatvorenog kinetičkog lanca važno je poznavati anatomiju i biomehaniku donjih ekstremiteta, isto kao i svaku pojedinu fazu unutar rehabilitacijskog procesa, te prepoznati kada je vježbe zatvorenog kinetičkog lanca učinkovito u primijeni. Zatvoreni kinetički lanac zahtijeva kretanje više segmenata i kontrahiranje više mišića u isto vrijeme, u svrhu izvođenja stabilnog i pravilnog pokreta u više zglobova. Vježbe ove vrste većinom se smatraju funkcionalnim vježbama jer koriste pokrete iz svakodnevnog života (npr. čučanj). Zbog kompleksnijeg izvođenja koje zahtijeva veću stabilnost i snagu mišića ovaj oblik vježbi većinom se koristi u kasnijoj fazi rehabilitacije, kada pacijent svlada vježbe otvorenog kinetičkog lanca. Različit utjecaj vježbi otvorenog i zatvorenog kinetičkog lanca nedovoljno je istražen, a rezultati postojećih istraživačkih radova ne prikazuju značajnu razliku u ishodu oporavka uz korištenje samo jednog od kinetičkih lanaca. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:429821
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: prijediplomski
Akademski / stručni naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-09-09 11:18:49
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.