prikaz prve stranice dokumenta Mogući štetni učinci bisfenola A na zdravlje ljudi i okoliš
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Mogući štetni učinci bisfenola A na zdravlje ljudi i okoliš
2021. urn:nbn:hr:139:428294
Dragozet, Mia
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Dragozet, M. (2021). Mogući štetni učinci bisfenola A na zdravlje ljudi i okoliš (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:428294

Dragozet, Mia. "Mogući štetni učinci bisfenola A na zdravlje ljudi i okoliš." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:428294

Dragozet, Mia. "Mogući štetni učinci bisfenola A na zdravlje ljudi i okoliš." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:428294

Dragozet, M. (2021). 'Mogući štetni učinci bisfenola A na zdravlje ljudi i okoliš', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 11.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:428294

Dragozet M. Mogući štetni učinci bisfenola A na zdravlje ljudi i okoliš [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2021 [pristupljeno 11.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:428294

M. Dragozet, "Mogući štetni učinci bisfenola A na zdravlje ljudi i okoliš", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:428294

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:428294
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovMogući štetni učinci bisfenola A na zdravlje ljudi i okoliš
AutorMia Dragozet
MentorJasna Bošnir (mentor)
Član povjerenstvaJasna Bošnir (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaLidija Baričević (član povjerenstva)
Član povjerenstvaLidija Barušić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2021-09-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Javno zdravstvo
Sažetak
Bisfenol a (BPA) je kemijski spoj koji se dobiva od dvije molekule fenola i jedne molekule acetona te se koristi za čvrstoću polikarbonatne plastike i proizvodnju poliepoksida. BPA je jedan od najtraženijih spojeva u industriji polimera i epoksidnih smola. Proizvodi se u milijunima tona godišnje u obliku potrošačkih proizvoda kao što su plastične boce svih vrsta (ambalaža za vodu, mlijeko itd.), limenke, konzerve, plastične vodovodne cijevi, očne leće, naočale, zubni implantati, novčanice,... Više kozmetički proizvodi, papiri za ispis računa itd. Zbog toliko široke potrošnje BPA često završi u hrani i piću koje konzumiramo.S druge strane, u znanstvenoj se literaturi BPA povezuje s nizom poremećaja. BPA može štetno utjecati na plodnost te je identificiran kao tvar koja utječe na endokrini sustav ljudi i životinja što ga čini endokrinim disruptorom. Endokrini disruptori su kemikalije koje ometaju endokrini sustav na način da mijenjaju uobičajenu razinu hormona. Mogu biti prirodni ili sintetski proizvodi te podliježu određenim zakonskim regulativama. Dobna skupina koja je pod posebnim nadzorom su djeca i dojenčad jerhormoni tada imaju ključnu ulogu u rastu i razvoju organa. Osim toga, oštećuje oči, može izazvati alergijske kožne reakcije i iritaciju dišnog sustava. Može ga se detektirati u ljudskom serumu kao i u raznim medijima poput zraka, vode, tla, predmetima opće upotrebe ili predmetima koji su u direktnim kontaktom s hranom, a u tu svrhu se koriste raznovrsne analitičke i kliničke laboratorijske metode za identifikaciju i kvantifikaciju. Predmeti koji sadrže BPA najčešće su izrađeni od plastike koja pripada teško razgradivim materijalima poput polikarbonata (PC) za koje postoje dokazi o bioakumulaciji u okolišu. Zbog ljudske nepažnje ti predmeti završavaju prvo u tlu, a zatim u otpadnim vodama te naposljetku u organizmima koji nastanjuju takva područja. Cilj ovog rada je, iz dostupne literature istražiti gdje i u kojoj je mjeri BPA prisutan u okolišu te koje su moguće štetne posljedice na zdravlje ljudi, osobito djece, dojenčadii trudnica ukoliko su izloženi njegovom djelovanju. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:428294
Studijski programNaziv: Sanitarno inženjerstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sanitarnog inženjerstva (bacc. sanit. ing.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-11-29 10:20:50
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.