prikaz prve stranice dokumenta Rehabilitacija bolesnika kod akutne i kronične križobolje
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Rehabilitacija bolesnika kod akutne i kronične križobolje
2020. urn:nbn:hr:139:300079
Matić, Zvonimir
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Matić, Z. (2020). Rehabilitacija bolesnika kod akutne i kronične križobolje (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:300079

Matić, Zvonimir. "Rehabilitacija bolesnika kod akutne i kronične križobolje." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:300079

Matić, Zvonimir. "Rehabilitacija bolesnika kod akutne i kronične križobolje." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:300079

Matić, Z. (2020). 'Rehabilitacija bolesnika kod akutne i kronične križobolje', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 27.02.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:300079

Matić Z. Rehabilitacija bolesnika kod akutne i kronične križobolje [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2020 [pristupljeno 27.02.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:300079

Z. Matić, "Rehabilitacija bolesnika kod akutne i kronične križobolje", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:300079

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:300079
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovRehabilitacija bolesnika kod akutne i kronične križobolje
AutorZvonimir Matić
MentorAntonija Krstačić (mentor)
Član povjerenstvaSnježana Schuster (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAntonija Krstačić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvan Jurak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2020-11-04, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Neurologija
Sažetak
Križobolja se definira kao bol, mišićna napetost i nelagoda u području tijela između donjega rebrenog luka i donje glutealne brazde. Često se bol širi i duž noge. Razlikujemo akutnu i kroničnu križobolju. Kako bi se postavila prava klinička slika i zaključilo radi li se o akutnoj ili kroničnoj križobolji, potrebno je obaviti temeljitu anamnezu i klinički pregled, međutim ponekad niti to nije dovoljno za postavljanje točne dijagnoze. Potrebno je isključiti ozbiljnu tj. specifičnu patologiju tzv.... Više crvene zastave. U kliničkoj slici najdominantniji simptom je bol, pa se stoga govori o „bolnim sindromima kralježnice“. Postoje dvije skupine takvih sindroma: vertebralni i vertebrogeni. Vertebralni bolni sindromi očituju se bolovima koji su ograničeni na onaj dio kralježnice koji je degenerativno promijenjen i bolovi se pritom ne šire u udaljene regije. Najčešće su izazvani degenerativnim promjenama intervertebralnih zglobova, diskusa i interspinoznih prostora. Osim bolova, tipičan nalaz je povišen tonus pripadnih mišića i ograničenje kretnji. Vertebrogeni bolni sindromi su uzrokovani degenerativnim promjenama kralježnice, ali se očituju podalje od nje. Oni nastaju zbog toga što protrudirani ili prolabirani nukleus intervertebralnog diskusa prodire prema vertebralnom kanalu ili intervertebralnom foramenu, pa podraži ili komprimira korijen spinalnog živca u tom segmentu. Tada se bolovi prošire duž čitavog živčanog spleta, kroz ruku ili nogu. U većini epidemioloških studija nađeno je da se križobolja, najčešće pojavljuje između 30. i 50. godine života. Procjenjuje se da 15-20% odraslih doživi epizodu križobolje tijekom jedne godine, a 50-80% njih ima bar jednu epizodu križobolje tijekom svog cijelog života. Od velike važnosti su i fizioterapijska procjena te dijagnoza koje uvelike olakšavaju izbor pravodobne terapije bolesnika s križoboljom. Prilikom odabira terapije potrebno je voditi brigu o bolesnikovom kliničkom statusu, dobi, potrebama i željama te o njegovoj radnoj i životnoj sredini. Rehabilitacija pacijenta uključuje različite metode fizikalne terapije (npr.TENS, laser, termo i krio terapija, ultrazvuk...), kinesiotaping, akupunkturu i akupresuru, masažu, manipulaciju i mobilizaciju, tehnike neurodinamike, trakciju, terapijske vježbe, Williamsove vježbe, McKenzie koncept te primjenu ortoza. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:300079
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-12-01 13:05:54
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.