prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj fizioterapije na prirođeno oštećenje pleksusa brahijalisa
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Utjecaj fizioterapije na prirođeno oštećenje pleksusa brahijalisa
2022. urn:nbn:hr:139:245600
Osmakčić, Martina
Zdravstveno veleučilište

Citirajte ovaj rad

Osmakčić, M. (2022). Utjecaj fizioterapije na prirođeno oštećenje pleksusa brahijalisa (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:245600

Osmakčić, Martina. "Utjecaj fizioterapije na prirođeno oštećenje pleksusa brahijalisa." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:245600

Osmakčić, Martina. "Utjecaj fizioterapije na prirođeno oštećenje pleksusa brahijalisa." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:245600

Osmakčić, M. (2022). 'Utjecaj fizioterapije na prirođeno oštećenje pleksusa brahijalisa', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 01.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:245600

Osmakčić M. Utjecaj fizioterapije na prirođeno oštećenje pleksusa brahijalisa [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2022 [pristupljeno 01.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:245600

M. Osmakčić, "Utjecaj fizioterapije na prirođeno oštećenje pleksusa brahijalisa", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:245600

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:245600
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj fizioterapije na prirođeno oštećenje pleksusa brahijalisa
AutorMartina Osmakčić
MentorKata Jurić Abramović (mentor)
Član povjerenstvaKata Jurić Abramović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaGordana Grozdek Čovčić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMirjana Tomrlin Kožić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2022-11-09, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Sažetak
Brahijalni pleksus je mreža živaca koja omogućuje pokrete i osjećaj u području ramena, ruke i šake. Ovaj živčani kompleks sastoji se od četiri cervikalna korijena (C5-C8) i prvog torakalnog korijena (Th1). Smatra se da je porođajna ozljeda pleksusa brahijalisa najčešće uzrokovana ozljedom tijekom poroda, a nastaje kod poroda na zadak ili kod teških i kompliciranih poroda djece s velikom tjelesnom težinom, širokim ramenima ili povećanim opsegom glave. Ova ozljeda može dovesti do potpunog... Više ili nepotpunog oštećenja senzorne i motoričke funkcije zahvaćene ruke. Prema istraživanju utvrđeno je da se ozljeda brahijalnog pleksusa javlja 1,5 na 1000 živorođene djece. Razlikujemo tri tipa ozljede pleksusa brahijalisa. Erb-Duchennova pareza ili gornji tip lezije je povreda korijena C5 i C6. Kod ove povrede su zahvaćeni mišići ramenog zgloba, fleksori i supinatori podlaktice. Može biti zahvaćen i korijen C7, pa se tada ova ozljeda naziva proširenim gornjim tipom i pri tome izostaje pokret ekstenzije u laktu, te ekstenzija u ručnom zglobu i prstima. Klumpke-Dejerine kljenut ili donji tip lezije je povreda korijena C8 i Th1. Zahvaćeni su mali mišići šake, te fleksori ručnog zgloba. Erb-Klumpke kljenut ili kompletna lezija brahijalnog pleksusa je povreda svih korijena pleksusa brahijalisa od C5 do Th1. Kod ove povrede zahvaćeni se svi mišići koji su inervirani živčanim ograncima brahijalnog pleksusa. Kroz fizioterapijsku procjenu obuhvaćen je niz koraka. Potrebno je analizirati držanje djeteta te spontanu pokretljivost obadvije ruke, a posebno ruke koja je zahvaćena oštećenjem. Promatra se cjelokupna spontana motorika novorođenčeta, prisutnost asimetrije pokreta, kvaliteta i kvantiteta pokreta. Ispituje se aktivni i pasivni opseg pokreta zglobova oštećenog gornjeg ekstremiteta. Mjeri se obujam i dužina zahvaćene i zdrave ruke. Potrebno je procijeniti mišićnu snagu i tonus, trofiku mišića te ispitati reflekse na obje ruke. Fizioterapijska intervencija ovisi o tipu lezije kao i o težini ozljede. Kod svih slučajeva ove pareze potrebno je uključiti fizioterapiju, a neurokirurški zahvat je potreban ukoliko ne dođe do dovoljno brzog oporavka pleksusa brahijalisa. Liječenje zahtijeva multidisciplinaran tim i interdisciplinaran pristup. Fizioterapijska intervencija obuhvaća: kineziterapiju, senzornu integraciju, različite fizioterapijske koncepte (Bobath i Vojta terapija), elektroterapiju (elektrostimulacija, biofeedback), hidroterapiju, termoterapiju, botulinum toxin i edukaciju roditelja. Tretman se dijeli na 5 faza prema djetetovom neuromoternom razvoju. Svaka rehabilitacijska faza, svrha i vrste fizioterapijskih intervencija prilagođene su do tada uočenim problemima te razvojnim fazama djeteta. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:245600
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizioterapije (bacc. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-11-10 11:43:32
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.