prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj makroekonomskog managementa u turizmu
  Preuzmi
PDF 967.93 KB
završni rad
Utjecaj makroekonomskog managementa u turizmu
2015. urn:nbn:hr:137:105483
Žufić, Morena
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"

Citirajte ovaj rad

Žufić, M. (2015). Utjecaj makroekonomskog managementa u turizmu (Završni rad). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:105483

Žufić, Morena. "Utjecaj makroekonomskog managementa u turizmu." Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:105483

Žufić, Morena. "Utjecaj makroekonomskog managementa u turizmu." Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:105483

Žufić, M. (2015). 'Utjecaj makroekonomskog managementa u turizmu', Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, citirano: 23.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:105483

Žufić M. Utjecaj makroekonomskog managementa u turizmu [Završni rad]. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; 2015 [pristupljeno 23.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:105483

M. Žufić, "Utjecaj makroekonomskog managementa u turizmu", Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:105483

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:105483
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj makroekonomskog managementa u turizmu
Naslov (engleski)The impact of macroeconomic management in tourism
AutorMorena Žufić
MentorMarija Bušelić (mentor)
Član povjerenstvaKristina Afrić Rakitovac
Član povjerenstvaMarija Bušelić
Član povjerenstvaLela Tijanić
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
(Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković")
Pula
Datum i država obrane2015-02-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Trgovina i turizam
Sažetak
Sustav turizma je vrlo složen, jednako koliko turizam utječe na ekonomsko, društveno, tehnološko, političko i ekološko okruţenje, toliko i ta okruženja djeluju na turizam. Ekonomska kriza u Hrvatskoj izravno je utjecala na smanjenje određenih ekonomskih učinaka turizma, no pokazalo se da je turizam otporan na sveopće loše ekonomsko stanje i da se brže oporavlja od drugih djelatnosti. Što potvrđuju rastuće brojke turističkih putovanja, dolazaka, noćenja i potrošnje. Prema podacima Državnog... Više zavoda za statistiku od 2009. godine do 2013. godine biljeţi se konstantan rast ostvarenih dolazaka turista sa 10,9 milijuna 2009. godine na 12,4 milijuna 2013. godine. U istom razdoblju ostvareni broj noćenja turista raste sa 56,3 milijuna na 64,8 milijuna, u kojem dominiraju strani turisti sa oko 92% udjela u ukupnom broju noćenja. Međutim u Hrvatskoj je još uvijek problem pretežno sezonski karakter turizma i velika ovisnost o uvozu. Zbog čega turizam ne uspijeva pridonositi maksimalne koristi za hrvatsko gospodarstvo. Turizam znatno više pridonosi BDP-u i zaposlenosti u Hrvatskoj nego je to slučaj u drugim zemljama. Prema podacima za 2010. godinu, broj zaposlenih u sektoru turizma i ugostiteljstva iznosi 5% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Udio nezaposlenih iz istog sektora u ukupnom broju nezaposlenih u Republici Hrvatskoj je 10%. Prema podacima DZS, broj zaposlenih u pravnim osobama, u djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 2013. godinu izosi približno 50 tisuća. Iz toga slijedi zaključak kako je potrebno preciznije definiranje turizma i njegovog značaja našoj ekonomiji. Neophodno je prepoznavanje važnosti turizma od strane države i usklađivanje nacionalne starategije i politike sa turističkom politikom, u cilju boljeg razvitka turizma i njegovih učinaka na gospodarstvo. Učinci turističkog sektora ovise o stupnju razvoja gospodarstva. Povećanje vlastite, domaće proizvodnje nameće se kao imperativ za bogatiju opskrbu domaćeg tržišta, osiguranje potpunijeg i kvalitetnijeg pokrića turističke potrošnje. Država kroz makroekonomiju treba osiguravati veći broj domaćih investicija, koje stvaraju nova radna mjesta i veću domaću proizvodnju, čime se stvara prostor povečanja turističke potrošnje i smanjenje ovisnosti turizma o uvozu a samim time i maksimizacija pozitivnih učinaka turizma na hrvatsku ekonomiju. Problem hrvatske je prezaduženost države i ekonomskih subjekata, smanjena proizvodnja, izvoz i zaposlenost što se izravno odraţava na turizam. Negativno se manifestira na zaposlenost i investicije u turizmu te pripremu sezone i promocijske aktivnosti turizma. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:137:105483
Studijski programNaziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financije, Računovodstvo i revizija, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam, Poslovna informatika
Smjer: Turizam
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenasažetak preuzet iz zaključka
Datum i vrijeme pohrane2016-04-06 11:05:57
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.