Spolna sloboda kao intimno i privatno područje života pojedinca zahtjeva opravdano zadiranje u nju te adekvatnu zaštitu. Povreda takve slobode smatra se seksualnim nasiljem, od kojih je silovanje najteži oblik. Tako su kaznena djela protiv spolne slobode u Republici Hrvatskoj sankcionirana Kaznenim zakonom. Budući da je silovanje kao kazneno djelo rasprostranjena pojava u gotovo svim društvima, važno je pojavnost ovoga kaznenog djela proučavati. Argumentacija pojavnosti silovanja pronalazi se u nekim teorijama seksualnih delikata, kao i u rizičnim čimbenicima kojima su izložene žrtve, ali i počinitelji. Tako se izdvaja niz tipologija počinitelja kao i rizičnih faktora koji povećavaju vjerojatnost viktimizacije. Upravo je spol jedan od faktora koji pridonosi povećanoj viktimizaciji, odnosno žene su u većem riziku. Što govori da ovdje nije riječ samo o seksualnom nasilju, već o rodno uvjetovanom nasilju. Upravo je takvo nasilje dodatno poduprto mitovima i stereotipima o silovanju, koji su općeprihvaćeni u društvu, ali i u pravnom sustavu. Stoga je svrha ovoga preglednog rada analizirati kazneno djelo silovanja kroz kazneno pravo i kriminologiju uz osvrt na ulogu socijalnog rada prilikom rada sa žrtvama silovanja te mogućnost i važnost prevencije seksualnog nasilja.